Kako je zakonski definirano, svake parne godine u BiH su neki izbori, a na birališta se ide u prvoj nedjelji u mjesecu listopadu, što je ove godine 6. listopada. Birat ćemo lokalnu vlast u 142 općine, odnosno gradonačelnike i načelnike te članove gradskih i općinskih vijeća. Izborni proces u Federaciji ići će kao i do sada, međutim, dio u Republici Srpskoj je sporan zbog novog entitetskog Izbornog zakona, koji istina još uvijek nije stupio na snagu.
"Zakon je tu jasan, morat će se održati izbori u skladu s Izbornim zakonom BiH. Kako stoji i u Izbornom zakonu da entiteti mogu imati svoje izborne zakone kao izborna povjerenstva, međutim, nadležnost tih entitetskih izbornih povjerenstava utvrđuje SIP", kazao je za RTV HB Vehid Šehić, bivši član središnjeg izbornog povjerenstva.
"Što će biti s provedbom izbora u Republici Srpskoj teško je reći, imajući u vidu da je Narodna skupština RS-a donijela novi Izborni zakon i općenito je teško predvidjeti kako će se vodeći politički akteri iz Republike Srpske u ovom kratkoročnom razdoblju pred nama", kazao je Danijel Vidović, politolog.
Novost su nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika. Primjena tehnologije će zbog kratkog roka za pripremu biti prisutna samo na određenim lokacijama, a više se neće moći kandidirati osobe osuđene za ratne zločine, dok će lokalne biračke odbore imenovati sam SIP koji je usvojio 26 podzakonskih akata zbog lakšeg snalaženja.
"Treba sigurno i dalje mijenjati Izborni zakon u smislu da će se sankcionirati politički subjekti za koje se utvrdi da su po njihovom nalogu nesavjesni članovi biračkih odbora koje su oni predložili i kršili Izborni zakon. Čak sa sankcijom suspenzije na idućim izborima, ne samo političkom subjektu nego i odgovornim osobama. Tako ćemo vratiti i odgovornost političkih subjekata za kredibilitet i integritet izbornog proces", dodaje Šehić.
Na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara na dnevnom redu bi se trebao naći i prijedlog Izbornog zakona Ministarstva pravde, ali on vjerojatno neće dobiti potrebnu potporu bošnjačkih ministara iz stranaka "Trojke", jer bi se s ovim prijedogom zaustavio i fenomen "Komšić" u izboru hrvatskog člana Predsjedništva.
"Sarajevska Trojka, dakle bošnjački partner u vlasti nisu skloni podržati domaći dogovor. Tako da za sada Izborni zakon, barem kada su domaći akteri u pitanju, nažalost ostaje ad acta. Čini se da bez ključne potpore od strane prije svega američke administracije, koja je i srušila posljednji domaći dogovor, od takvog nečega neće biti ništa", kaže Vidović.
Nakon što prođe cijela procedura oko prijave i ovjere stranaka i nezavisnih listi u idućih mjesec i pol dana, bit će poznata i imena svih kandidata na izborima najkasnije početkom srpnja. Mjesec dana prije izbora počet će službeno i predizborna kampanja koja traje posljednja 24 sata prije izbora. U tom razdoblju stranke i pojedinci moći će plaćati oglašavanje u medijima.
