Pad cijena naftnih derivata u kratkom roku ne dovodi do istodobne korekcije cijena svih prehrambenih proizvoda, jer osim troškova transporta u kalkulaciju cijene ulaze i druge varijable, odnosno inputi vezani uz cijene sirovina ili finalnih proizvoda, koji se uglavnom nabavljaju iz uvoza, rečeno je Feni u Federalnom ministarstvu trgovine.
Ujedno podsjećaju da je općepoznato da je Bosna i Hercegovina mala zemlja otvorene ekonomije koja je pod udarom globalnih kretanja na svjetskom tržištu.
U proteklom razdoblju, od početka pandemije, kako navode iz Ministarstva, došlo je do snažne monetarne ekspanzije u zemljama EU te je veća ponuda novca neminovno utjecala na rast inflacije, a uz to problemi su se pojavili i na globalnom planu. opskrbnih lanaca, koji su se donekle oporavili nakon završetka pandemije.
Nakon toga, rat u Ukrajini doveo je do strukturnih poremećaja na energetskom tržištu i rasta cijena hrane. Podsjećaju da je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice s više od 18 posto međunarodnog izvoza, a 2019. godine Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle više od četvrtine (25,4 posto) svjetske pšenice (izvor: OEC).
Bosna i Hercegovina, kao veliki uvoznik hrane (procjene su oko 70 posto), ovisi o kretanju cijena na svjetskom tržištu, posebice roba poput pšenice, kukuruza ili naftnih derivata koji se 100 posto uvoze.
– Trenutna visoka inflacija u BiH rezultat je strukture potrošnje kakvu imamo u BiH, jer u toj potrošnji dominira hrana, energija i najnužniji izdaci. U kontekstu cijena brašna, prema informacijama kojima raspolaže Federalno ministarstvo trgovine, evidentno je stabiliziranje cijena pšenice na burzama. Nastavi li se trend pada cijena pšenice na referentnim burzama, realno je očekivati da u narednom razdoblju neće doći do poskupljenja, odnosno da se očekuje pad cijena brašna – navode u Ministarstvu.
Primjetno je da je u Federaciji došlo do sniženja cijena naftnih derivata na benzinskim postajama, a prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u FBiH od 16.12.2022. godine za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,73 KM po litri i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 2,90 KM po litri.
Prosječna maloprodajna cijena PREMIUM bezolovnog benzina 95, BAS EN 228-BMB 95 na dan 16.12. niža je za 0,10 KM po litri u odnosu na 01.12.2022. kada je iznosila 2,83 KM po litri, a prosječna maloprodajna cijena DIESEL BAS EN 590 (10ppm) 16.12. manja je za 0,28 KM po litri u odnosu na 01.12.2022. kada je iznosila 3,18 KM.
Kako ističu, Federalno ministarstvo trgovine kontinuirano je pratilo kretanje cijena, odnos ponude i potražnje na tržištu, kao i učinke propisanih neposrednih mjera kontrole cijena, a prema sublimiranim rezultatima Federalne tržišne inspekcije Federalnog ministarstva trgovine i turizma. Uprava za inspekcijske poslove od početka 2022. godine izvršila je više od 650 inspekcijskih nadzora i izdala 418 prekršajnih naloga u vrijednosti od 368.420 KM.
Prema dostavljenim i nepotpunim podacima kantonalnih inspekcijskih organa u vezi s kontrolom cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, od siječnja do travnja 2022. godine kantonalni tržišni inspektori izvršili su 2.078 inspekcijskih nadzora, te je izdano 717 prekršajnih naloga s financijskim opterećenjem od 502.700 kuna. 00 KM.
– U slučaju da nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i u kretanju cijena, Federalno ministarstvo trgovine, u funkciji zaštite javnog interesa i zaštite potrošača, sukladno zakonskim ovlastima, provodi odgovornu politiku. To se posebno odnosi na prikupljanje i analizu podataka o cijenama i funkcioniranju tržišta, provedbu odluka koje kontroliraju nadležna inspekcijska tijela, kao i pripremu novih prijedloga odluka o mjerama neposredne kontrole cijena s ciljem održavanja stabilnosti tržišta, cijena i životnog standarda stanovništva – kazali su Fenu iz Federalnog ministarstva trgovine.
