Naknadu za obnovu država će uplaćivati vlasnicima zgrada, a naknadu za koordinatore više neće ubirati tvrtke koje upravljaju zgradama, piše u petak Večernji list.
Za manje od tjedan dana navršit će se pune tri godine od zagrebačkog potresa, a obnova oštećenih zgrada i dalje je u povojima. U organiziranoj obnovi do sada nije izgrađena ni jedna zamjenska obiteljska kuća, iz čega je na koncu i Vlada zaključila kako organizirana obnova možda i nije nabolji put pa je novim zakonom naglasak stavila na samoobnovu.
A da bi građanima koji se na nju odluče olakšala posao, novim je Programom mjera propisala i nova pravila, prije svega kad je riječ o novcu za samoobnovu.
Među brojnim problemima na koje su stradalnici u Zagrebu ukazivali kad je riječ o samoobnovi spominjala se samoobnova višestambenih zgrada, konkretno novac koji je država isplaćivala onima koji su imali koordinirati proces, uključujuči i izbor projektanata, pronalaženje izvođača…
Vlasnici i predstavnici stanara nerijetko su se žalili da osobno ugovaraju i vode sve poslove, a naknadu za koordinatore uzimaju tvrtke koje upravljaju zgradama, u Zagrebu najčešće GSKG.
Dosad su se, naime, sredstva za koordinaciju procesa samoobnove isplaćivala na račun podnositelja zahtjeva, najčešće na račun upravitelja zgrada, a da je svjesno problema koje to izaziva u praksi resorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazalo je upravo kroz novi Program mjera, kojim je uređeno da će pri podnošenju zahtjeva za samoobnovu biti potrebno priložiti i odluku suvlasnika u kojoj će jasno biti navedeno koja je fizička ili pravna osoba koordinator, odnosno voditelj obnove pa će toj osobi biti uplaćena i naknada za poslove kordinacije.
A novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu višestambene zgrade iznosit će 5309 eura za zgradu bruto razvijene površine do 700 metara kvadratnih, nešto više od 7963 eura za zgradu do 1500, a 10.617 eura za zgradu iznad 1500 kvadratnih metara, piše novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.
