Više od 90 potresa i velika šteta u zagrebačkom epicentralnom području

Objavljeno: 26/03/20 15:23

Šire zagrebačko područje koje su u nedjelju 22. ožujka zatresla dva snažna potresa magnituda 5.5 i 5.0 po Richteru te više od 90 manjih, već četiri dana broji štetu koja će se sanirati mjesecima, ako ne i godinama – samo do srijede zaprimljeno je preko 20.000 prijava oštećenja na objektima.

Jedna osoba je preminula, dvadesetak ih je ozlijeđeno, a više stotina prisiljeno je pronaći alternativni smještaj. Osim stambenih objekata oštećeni su sakralni objekti, bolnice, kazališta, muzeji, obrazovne ustanove te zgrade javnih institucija.

Prirodna nepogoda uzrokovana potresom proglašena je na području Grada Zagreba, ali i na području šest općina te tri grada u Zagrebačkoj županiji.

Ovisno o terenu, štete prilikom potresa pojavljuju se oko magnitude 5 po Richteru, na 5.5 mogu biti i znatne, kao što je to bilo u Zagrebu, dok sa svakim stupnjem više, značajno raste i količina štete, rekao je seizmolog Seizmološke službe Tomislav Fiket.

Iako postoji više vrsta potresa, najučestaliji i najrazorniji su oni tektonski koji nastaju naglim oslobađanjem “nakupljene” energije kao posljedica trenja i kretanja tektonskih ploča i manjih fragmenata.

Međutim, potresi nisu ništa neuobičajeno i događaju se svakodnevno. Prema podacima IRIS-a (Incorporated Research Institutions for Seismology) manji potresi M2 ili manje u svijetu se događaju stotinama puta dnevno. Jaki potresi, veći od M7, događaju se više od jednom mjesečno, a “veliki” potresi, M8 ili više, događaju se otprilike jednom godišnje ili manje.

-Na području Hrvatske, seizmolozi godišnje zabilježe preko 10.000 potresa. Velika većina nisu jaka, stoga izvješća objavljuju samo za one koji uznemire ljude, što je otprilike 50 godišnje, ističe Fiket.

Seizmički najaktivnija područja u Hrvatskoj su zagrebačko područje, južna Dalmacija i šire riječko područje te se ondje i očekuje niz potresa. Grad Zagreb je tako smješten na kontaktu velikih tektonskih jedinica – Alpi, Panonskog bazena i Dinarida, zbog čega postoji opasnost i od jačih potresa, poput onoga magnitude 6.3 iz 1880. godine.

Please follow and like us: