U uvjetima gospodarske krize “ne možemo si dopustiti da sjedimo prekriženih ruku”, istaknuo je jučer budući američki predsjednik Joe Biden iznoseći svoj sveobuhvatni plan gospodarskog oporavka vrijedan 1900 milijarda dolara za pomoć kućanstvima i poduzećima.
Očekujući kritike zbog toga što će novi plan povećati zaduženost zemlje i opteretiti javne financije, izabrani predsjednik istaknuo je da će “vraćanje ulaganja na području zapošljavanja i rasne jednakosti dugoročno spriječiti gospodarsku štetu”.
“Korist će biti znatno veća od troškova” tog plana, dodao je na konferenciji za novinare.
Paket pomoći nazvan “plan za spašavanje” koji je Biden predstavio u svojoj izbornoj jedinici u Welmingtonu, u državi Delawareu, trebao bi izvući Sjedinjene Države iz najveće krize od 30-ih. Plan će u idućim tjednima pratiti onaj investicijski za pokretanje gospodarske djelatnosti.
No sada treba uvjeriti zastupnike u Kongresu da odobre 1900 milijarda dolara za plan žurnog oporavka.
Republikanci bi mu se mogli usprotiviti, iako su proljetos glasovali za plan pomoći republikanskog predsjednika Donalda Trumpa vrijedan 2200 milijarda dolara.
Tekst predviđa da Amerikanci dobiju još jedan ček na 1400 dolara po osobi ovisno o prihodima.
Naknada za nezaposlene od koje živi 18 milijuna Amerikanaca isplaćivat će se do kraja rujna, dokad je moguće i plaćeno bolovanje zbog zaraze koronavirusom.
U tekstu se spominje i produljenje moratorija na otkaz ugovora o najmu stana i na ovrhu nad nekretninama do kraja rujna te povećanje pomoći u hrani.
Joe Biden želi usto ubrzati testiranje i cijepljenje protiv COVID-a kako bi se mogla nastaviti gospodarska aktivnost.
Izabrani predsjednik se nada i da će zastupnici prihvatiti povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 7,25 dolara na 15 dolara po satu, što je dvostruko više.
Predviđa i sredstva koja će mjesnim i nacionalnim vlastima omogućiti da sačuvaju radna mjesta odgojitelja, policajaca, vatrogasaca i zaposlenika u javnom zdravstvu.
Ta bi mjera mogla naljutiti republikance u Senatu koji su potkraj 2020. blokirali svaki plan gospodarske pomoći koji uključuje financijska sredstva za mjesnu upravu.
Povećanje poreza predviđeno u njegovu predizbornom programu za najveća poduzeća u zemlji i za pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara na godinu ipak se ne spominje.
