U Bukureštu su se sastali ministri vanjskih poslova 25 zemalja kako bi, na tzv. Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji razgovarali o ključnim problemima povezanima s ratom na istoku Europe. Na skupu u Bukureštu traže se odgovori na goleme sigurnosne izazove koje je pred svijet je postavila ruska agresja na Ukrajinu. U Bukureštu je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a skup prati HTV-ova dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro.
– Mnogi su danas ovdje isticali da nije Bukurešt slučajno izabran za domaćina ove konferencije, jer Rumunjska ima najdužu granicu prema ratom pogođenoj Ukrajini i kao takva ima ključnu ulogu u dostavi transatlantske pomoći, i vojne i humanitarne, a od jučer i u dostavi električne struje, kazala je Jasna Paro za Dnevnik HTV-a.
Dodala je da su u Bukureštu dva velika događaja, a oba se bave sigurnosnim ugrozama koje stoje pred Europom i saveznicima.
– Minhenska sigurnosna konferencija koja je počela danas poslijepodne, prvi put u povijesti održava se na tlu istočne Europe i okuplja sve one koji su uključeni u međunarodnu koaliciju demokratskih država koje smatraju da je ruski rat protiv Ukrajine ujedno i napad na demokraciju, mir i stabilnost u svijetu. U fokusu su dvije regije, istočno i zapadno od Rumunjske. Istočno se odnosi na crnomorsku regiju, ovdje je i moldavska premijerka jer Moldavija svakim danom sve više ovisi o dostavi električne energije preko Rumunjske. Na zapadu, to su države zapadnog Balkana, koje su uz crnomorske države danas najviše izložene ruskim političkim miješanjima i pritiscima. Treća velika tema je uloga i položaj NATO-a na jugoistoku Europe. Sve te teme naći će se na dnevnom redu ministara vanjskih poslova, na sastanku NATO-a koji će početi sutra poslijepodne u Bukureštu, izvijestila je o važnim događajima u Bukureštu.
– U Bukureštu je i hrvatski ministar vanjskih poslova. On je danas imao bilateralne sastanke sa svojim rumunjskim domaćinima i sudjelovao je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Govorio je o važnosti povezivanja među državama zapadnog Balkana, od energetskog do digitalnog, i njihovom što žurnijem integriranju u zajednički europski okvir, rekla je i najavila izjavu ministra Gordana Grlića Radmana, ali i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.
Saveznici NATO-a rekli su u utorak da će povećati pomoć Ukrajini tijekom predstojeće vrlo teške zime zbog ruskih napada na njezinu energetsku infrastrukturu, a čelnik Saveza optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da koristi hladnoću kao oružje.
Ministri vanjskih poslova vojnog saveza NATO-a traže načine na razgovorima u glavnome rumunjskom gradu Bukureštu kako bi održali kijevsku vojsku i pomogli u očuvanju sigurnosti civila usred stalnih nestanaka struje i nestašica grijanja.
– Predsjednik Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog skupa.
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly optužio je Putina da cilja civilnu i energetsku infrastrukturu kako bi pokušao smrznuti Ukrajince i natjerati ih na pokornost.
Rusija priznaje napade na ukrajinsku infrastrukturu, ali niječe da namjerno nanosi štete civilima.
Ministri će se usredotočiti na povećanje pomoći Ukrajini poput sustava protuzračne obrane i streljiva.
Također će razgovarati o nesmrtonosnoj pomoći, uključujući gorivo, medicinske potrepštine, zimsku opremu i ometače bespilotnih letjelica, isporučenu kroz paket pomoći NATO-a kojem saveznici mogu pridonijeti.
– Nadam se da ćemo se dogovoriti o prilično značajnom paketu nesmrtonosne pomoći, rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky.
-Zapadni Balkan, o tome je bilo dosta riječi. Jer nama je upravo u interesu proširenje i veća prisutnost EU-a upravo na tom prostororu, rekao je ministar Gordan Grlić Radman o Minhenskoj konferenciji u Bukureštu.
Dodao je da je bilo riječi i o podršci Ukrajini u borbi za slobodu.
– Tu se zemlje zapadnog Balkana moraju snažno opredijeliti i slijediti, i njihove politike moraju biti kompatibilne sa zajedničkom vanjskom politikom Europske unije, kazao je.
– Saveznici dostavljaju Ukrajini napredne sustave protuzračne obrane koji mogu odgovoriti na različite prijetnje – od bespilotnih letjelica – do krstarećih i balističkih projektila. Očekujem da će sa sastanka ministara vanjskih poslova ovdje u Bukureštu biti poslana poruka o potrebi da se dodatno unaprijedi dostava sustava protuzračne obrane, jer trebamo pomoći Ukrajini u obrani od tog užasnog načina ratovanja, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. – prenosi HRT
