Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u objavi jna platformi X kako ključno političko pitanje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ostaje izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naglasivši da praksa u kojoj jedan konstitutivni narod ne može birati svog legitimnog predstavnika nije u skladu s duhom Daytonskog sporazuma.
Osvrćući se na odnose dviju država u intervjuu za Federalnu televiziju, hrvatski je premijer istaknuo ustavnu obvezu Hrvatske da brine o položaju Hrvata izvan domovine, a posebno o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH. Plenković je upozorio kako do sada nije bilo dovoljno političke volje za dogovor oko izmjene Izbornog zakona koja bi osigurala legitimnu zastupljenost Hrvata. Takav bi dogovor, smatra premijer, pridonio većem povjerenju među konstitutivnim narodima i ukupnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
U intervjuu za Federalnu televiziju istaknuo sam međusobnu upućenost Hrvatske i Bosne i Hercegovine u povijesnom, geografskom, gospodarskom i demografskom smislu.
Posjet BiH obilježilo je potpisivanje ugovora o graničnim prijelazima, kojim se broj graničnih prijelaza najviše… pic.twitter.com/YMjBJDZmQY— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) June 9, 2026
Politika Vlade Republike Hrvatske stoga je usmjerena na dva jasna cilja: pomoć BiH na njezinom europskom putu i snažno zauzimanje za punu ravnopravnost Hrvata. Plenković se osvrnuo i na ulogu novog visokog predstavnika, istaknuvši da ona treba biti konstruktivna, uz što manje korištenje takozvanih bonskih ovlasti kako bi država mogla samostalno stati na noge. Kako bi taj proces bio uspješan, napominje Plenković, svi konstitutivni narodi moraju biti ravnopravni, a Hrvatska kontinuirano radi na izgradnji povjerenja s Bošnjacima, Srbima i svim državnim institucijama.
Govoreći o snažnoj međusobnoj upućenosti dviju država u povijesnom, geografskom, gospodarskom i demografskom smislu, Plenković je podsjetio i na konkretne infrastrukturne i bilateralne pomake. Njegov posjet BiH obilježilo je potpisivanje ugovora kojim se broj graničnih prijelaza najviše razine povećava s dosadašnja dva na pet. Taj će potez, ističe, omogućiti učinkovitiji rad graničnih službi, brži promet ljudi i roba te dodatno dinamizirati gospodarsku suradnju.
Kada je riječ o graničnom prijelazu kod Gradiške, hrvatski premijer potvrdio je da s hrvatske strane ne postoje nikakve pravne prepreke za njegovo puno funkcioniranje jer su već izgrađeni most, pristupne ceste i sva ostala potrebna infrastruktura.
