Čelnici Visokog odali počast ratnom zločincu osuđenom u Haagu

Izaslanstvo Grada Visoko jučer je u Memorijalnom kompleksu Kovači u Sarajevu obilježilo desetu godišnjicu od smrti generala Armije RBiH Rasima Delića.

Uime Grada Visoko počast su odali i cvijeće položili gradonačelnica Amra Babić sa suradnicima i Bajro Fejzić – predsjedavajući Gradskog vijeća, kao i predstavnici Koordinacijskog odbora braniteljskih udruženja i organizacija s područja grada Visoko.

-Rasimu Deliću je 16. travnja 1992. naređeno da napusti Sarajevo. U Visokom, sa grupom časnika organizira TO Srednje Bosne, na čijem se čelu nalazio. Od 12. svibnja 1992. godine postao je član Glavnog stožera TO i službeno zadužen za organiziranje i zapovjedanje oružanim borbenim djelovanjima na teritorijama općina: Fojnica, Kreševo, Kiseljak, Visoko, Ilijaš, Vogošća, Breza, Vareš i Olovo. Kada su snage TO postale Armija Bosne i Hercegovine, Delić je postavljen za vršitelja dužnosti načelnika Odjela za operativno planiranje i obuku ARBiH.

U lipnju 1993. godine imenovan za zapovjednika Glavnog stožera, Armija RBiH. Delić je napustio položaj zapovjednika Zajedničkog stožera Vojske FBiH 1. rujna 2000. godine. Preminuo je 16. travnja 2010. godine u Sarajevu – podsjeća se u priopćenju iz Grada Visoko.

Čelnici Visokom su ‘zaboravili’ spomenuti kako je Radim Delić osuđeni ratni zločinac kojeg je osudio haaški sud.

Rasim Delić se po optužnici teretio da je znao da mudžahedini i vojnici Armije RBiH imaju ozbiljne namjere počiniti zločine protiv zarobljenika i civila i da je logor u Kamenici služio kao mjesto gdje su se oni provodili, kao i da je znao da su vojnici iz odreda „El Mudžahid“ skloni nasilju, pogotovo nad zarobljenicima, kao i da oni upravljaju logorom „Kamenica“, ali da nije poduzeo ništa kako bi ove zločine spriječio. 3. ožujka 2005. godine, nakon što se dobrovoljno predao Haaškom sudu, Rasim Delić se izjasnio da nije kriv ni po jednoj točki optužnice.

Optužnica je glasila: „Ubojstvo, okrutno postupanje i silovanje (kršenja zakona i običaja ratovanja); Rasim Delić nije poduzeo nužne i razumne mjere kažnjavanja počinitelja pogubljenja zarobljenih Hrvata i vojnika HVO-a koji su se predali u selima Maline i Bikoši u općini Travnik u srednjoj Bosni i Hercegovini; nije poduzeo nužne i razumne mjere sprječavanja mučenja, premlaćivanja, ubojstva (odrubljivanja glava) koje su počinili njegovi potčinjeni u zatočeničkom objektu za zarobljene vojnike Vojske Republike Srpske – logoru Kamenica koji se nalazio u dolini Gostovići, pokraj rijeke Gostovići, oko 10 kilometara južno od Zavidovića u srednjoj Bosni i Hercegovini; nije poduzeo nužne i razumne mjere sprječavanja silovanja triju žena koje su izvršili njegovi potčinjeni u logoru Kamenica.“

Tužiteljstvo Haškog suda izvelo je 64 svjedoka, a obrana 13. Dana 15. rujna 2008. godine, nakon oko 11 mjeseci suđenja, Pretresno vijeće Haaškog suda je donijelo presudu za slučaj „Rasim Delić. “ Delić je u međuvremenu dva puta bio puštan na privremenu slobodu u BiH, prvi put u svibnju 2005. godine i drugi put u novogodišnjoj stanci Haaškog suda 11. prosinca 2007. Tužitelji nisu imali zamjerke na ove odluke suda.

U drugom navratu, Delić je dobio mjesec dana slobode, od 11. prosinca do 11. siječnja. Tom prilikom Delić je razgovarao s Harisom Silajdžićem zbog čega je smješten u kućni pritvor – optužen je da je sa Silajdžićem pričao o svom slučaju, što je bilo zabranjeno, a on je tvrdio kako je s njim pričao o obitelji i prijateljima. Tužitelj je tražio zatvorsku kaznu od 15 godina, a obrana je tražila oslobođenje jer njegova krivica nije dokazana. Sud je, međutim, zaključio da Delić nije kriv za zločine nad Hrvatima u selu Maline, jer je baš tog dana tek stupio na mjesto zapovjednika Armije RBiH. Također je oslobođen optužbe za okrutno postupanje i ubojstvo u selu Kesten i logoru Kamenica, kada su mudžahedini ubili jednog srpskog starca, 52 srpska vojnika i mučili još 10 njih. Proglašen je krivim samo po jednoj točci optužnice, a po ostalim točkama je oslobođen krivnje. Iako je i za ostale zločine dokazano da su počinjeni od strane mudžahedina i vojnika ARBiH, a većinom glasova i da je Delić imao izravni nadzor nad tom jedinicom, suci su ipak zaključili, na osnovu razmotrenih dokaza, da Delić nije znao niti mogao znati za ubojstva zarobljenika, te ih nije mogao ni spriječiti.

Ishod suđenja bila je zatvorska kazna od 3 godine za Delića. Od određene zatvorske kazne će se oduzeti 448 dana koje je već proveo u pritvoru. Tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da je Haaški sud ovakvom presudom još jednom dokazao da je pravda za srpske žrtve iz građanskog rata u BiH „doista nedostižna“ kao i da je presuda urušila i minimum srpskog povjerenja u pravednost Haaškog suda, koji je, praktično, izgubio sav legitimitet kad je srpski narod u pitanju. Iz HDZ BiH je tada priopčeno da je „neugodno iznenađen presudom Haaškog suda koji je sramotno niskom kaznom osudio bivšeg načelnika Glavnog stožera Armije RBiH, generala Rasima Delića. “

Danas mu odaju počast i pokušavaju od njega napraviti heroja.

Please follow and like us: