Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ovaj se tjedan posebno bavi odnosima sa zapadnim Balkanom, a pored glasovanja o Izvješću o izvješćima Komisije o Bosni i Hercegovini za razdoblje od 2019. do 2020. godine, Odbor je održao sastanak iza zatvorenih vrata na kojem se razgovaralo o ishodima sastanka Vijeća za vanjske poslove od 10. svibnja, na kojem su europski ministri raspravljali o regiji te potvrdili njezinu europsku perspektivu.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko izjavila je prije sjednice kako Europska unija treba procijeniti razvoj događaja na zapadnom Balkanu u posljednjim desetljećima te navela kako je prošlo trideset godina od raspada bivše Jugoslavije, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.
- Fokus politike EU-a u početku je bio na humanitarnoj pomoći, jednakoj udaljenosti između zaraćenih strana i poštivanju međunarodnih granica, da bi se nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma preusmjerio na gospodarsku obnovu i pristranost u stilu Rebecce West, odnosno – bezuvjetnom pružanju potpore jednoj strani, odabranoj prema političkom narativu – izjavila je Zovko.
Naglasila je da, osim Slovenije i Hrvatske, koje su se uspjele osloboditi iz regije, ostale zemlje i dalje grcaju u neriješenim problemima koji su i doveli do rata.
Kao suizvjestiteljica za treću generaciju instrumenta pretpristupne pomoći, europskog financijskog fonda za pomoć zemljama zapadnog Balkana i Turskoj koji vrijedi više od 14 milijardi eura, a za koji još nisu zaključeni pregovori, Zovko je poručila kako bi prije ulaganja trebalo razmotriti dosadašnja iskustva.
“Prije dodatnog ulaganja u nešto što izgleda poput plemenitih ciljeva, izgradnje cesta i energetskih koridora, trebali bismo razmotriti koje pouke možemo izvući iz dosadašnjeg iskustva”, poručila je Zovko.
