Europski se kontinent suočava s najvećim toplinskim valom posljednjih godina. Osim ekstremno visokih temperatura tijekom dana, nesnosne vrućine stvaraju velike probleme i tijekom noći, a s ovim se opasnim klimatskim izazovima suočava i Bosna i Hercegovina.
Ozbiljnost situacije u Europi najbolje ilustriraju podaci iz Francuske, gdje je prema izvješću Agencije za javno zdravstvo zbog ekstremnih vrućina zabilježeno više od 1.000 smrtnih slučajeva, pri čemu su na udaru posebno bile starija populacija i srčani bolesnici.
Zbog alarmantnog stanja, narančasta i crvena upozorenja izdana su širom cijelog kontinenta, a u susjednoj Njemačkoj zabilježeno je i sedam smrtnih slučajeva uslijed utapanja u rijekama i jezerima.
Dnevne temperature u Europi redovito dosežu vrijednosti blizu ili preko 40 stupnjeva Celzijevih, po čemu ne odudara ni Bosna i Hercegovina.
Vrući dani i vrlo sparne noći stvaraju velike poteškoće u svakodnevnom životu te ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana.
Zbog velikih rizika, stručnjaci neprestano naglašavaju važnost pridržavanja preporuka liječnika.
Dr. Anđela Pupić iz Doma zdravlja Mostar uputila je javni apel svim sugrađanima, pozivajući ih da piju dovoljno tekućine, pri čemu je najbolji izbor obična voda.
Liječnica savjetuje izbjegavanje alkohola, prevelikih količina kofeina te određenih negaziranih pića.
Također, naglašena je važnost izbjegavanja izlazaka na otvoreno tijekom najvećih vrućina, točnije u razdoblju od 10 do 17 sati, ukoliko boravak vani nije nužan.
Poseban apel upućen je poslodavcima i radnicima koji rade na otvorenom; njima se savjetuje da uzimaju češće pauze, sklanjaju se u hlad ako rade na suncu te unose što više tekućine.
Središnji dio Bosne također je pogođen ovim ekstremnim valom, no tamošnji građani ističu kako su se na ovakve uvjete već naviknuli te svatko na svoj način pronalazi formulu za osvježenje.
U razgovorima na ulicama Kiseljaka moglo se čuti kako neki građani čak i više vole toplinu nego zimu, slikovito komentirajući da je u ovakvim danima lakše naći metar hlada nego zimi metar drva.
Drugi pak smatraju da se trenutačne prilike mogu izdržati te spas pronalaze u rashlađivanju i laganom kretanju uz ventilaciju i pijenje domaćeg kiseljaka. Stariji sugrađani drže se provjerenog recepta – izbjegavaju hodanje po suncu, preferiraju duboku hladovinu, a u kratke šetnje odlaze isključivo rano ujutro ili kasno navečer, izražavajući zahvalnost što je zdravlje unatoč sparini dobro.
S druge strane, mostarske su vrućine na posebnom glasu, pa su tijekom nedjeljnog prijepodneva i poslijepodneva gradske ulice, sasvim očekivano, ostale potpuno prazne.
Vani se ne izlazi bez velike potrebe, a oni malobrojni koji se zateknu u gradu, osvježenje traže u obližnjim kafićima. Ipak, pravo utočište i puno bolji spas od hercegovačke žege Mostarci pronalaze izvan grada na popularnim kupalištima, poput onoga na rijeci Bunici.
Mnogi građani danas su potražili osvježenje upravo na kupalištima, a posjetitelji Bunice ističu da uz malo kupanja i debelog hlada svaka vrućina lakše prođe.
Dok jedni istinski uživaju u ljetu i visokim temperaturama, drugi na Bunicu dolaze redovito nakon posla, makar na dva ili tri sata, kako bi se umili, osvježili u bogatom zelenilu i napunili mirom.
Pojedini kupači dodaju kako bi boravak bio još ugodniji kada bi se prostor dodatno očistio kako bi voda bila malo bistrija, no opći je zaključak da je priroda izvan grada trenutačno najbolji zaklon.
Iako ljetne žege stanovnicima Bosne i Hercegovine nisu nepoznanica, stručnjaci upozoravaju da je ovaj toplinski val iznimno opasan upravo zbog pojave pravih tropskih noći koje tijelu ne dopuštaju adekvatan odmor.
Ipak, za sredinu sljedećeg tjedna stižu i dobre vijesti jer meteorolozi najavljuju dolazak barem kratkotrajnog zahlađenja.
Do tada, građani se pozivaju na maksimalan oprez, posebno prilikom kupanja u jezerima, rijekama i na moru.
Savjetuje se izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, obvezno korištenje zaštitnih krema te postupni ulazak u vodu kako organizam ne bi doživio opasan temperaturni šok.
