Hrvatski sabor jučer je izglasao "Rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini". Iako taj pismeni akt sam po sebi nije obvezujući, uspio je okupiti lijeve i desne hrvatske zastupnike oko nekih zajedničkih stavova, što inače može malo koja tema. S takvom se ocjenom slažu i politički analitičari iz Hrvatske.
Ovaj korak Sabora neizbježno priziva sjećanja na događaje od prije četiri godine, kada su bosanskohercegovački mediji bili preplavljeni vijestima o usvajanju Rezolucije o BiH u njemačkom Bundestagu. No, dok je njemačka rezolucija tada dobila pohvale bošnjačke politike te naišla na kritike ostalih, jučerašnji dokument iz hrvatskog Sabora izazvao je posve suprotne reakcije.
Prema ocjeni doc. dr. sc. Jakova Žižića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, ova rezolucija zorno pokazuje duboke podjele. Iako ona sama po sebi ne sprječava preglasavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, njezin značaj leži u tome što može snažno mobilizirati glasačko tijelo na izborima.
S druge strane, novinar Tihomir Dujmović ne vjeruje u velike i brze pomake te smatra da su se ovakve rezolucije morale donijeti puno ranije. Danas, unatoč svemu, od politike u Hrvatskoj ipak očekuje znatno odlučnije korake u zaštiti prava Hrvata u BiH.
Ublažavanje stavova i razina interesa oporbe
Tijekom procesa usuglašavanja, prvotno zamišljene stavke rezolucije koje su predviđale uvođenje veta, zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku ili pak teritorijalni preustroj Bosne i Hercegovine u konačnoj su verziji ublažene.
Istodobno, premda lijeva oporba u hrvatskom Saboru načelno nije protiv same teme položaja Hrvata u BiH, činjenica da se jučer nisu pojavili na glasanju rječito pokazuje njihovu stvarnu razinu interesa za ovo važno nacionalno pitanje.
Politički interesi i uloga Domovinskog pokreta
Čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava naglasio je kako se stanje u kojem se nalaze Hrvati u BiH više ne može samo pasivno promatrati.
"Da u BiH vode brigu o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, mi se ne bismo ni morali uključivati", dodao je Penava.
Politički analitičar Krešimir Macan smatra kako je Domovinski pokret ovim potezom prepoznao i pronašao temu kojom se može jasno istaknuti na političkoj sceni, s obzirom na to da ni druge stranke u Hrvatskoj više nisu imune na pitanje položaja sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini.
Prava kušnja za ovaj dokument tek slijedi. Ukoliko se na jesen ponovno dogodi da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima, analitičari smatraju kako će to na izravan test staviti ovu rezoluciju. Taj će ishod, prema njihovim riječima, bjelodano pokazati ima li službeni Zagreb uopće ikakav stvarni politički utjecaj na ovim prostorima.
