Molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća u četvrtak je obilježena 32. godišnjica masakra srpskih snaga nad 68 hrvatskih civila u mjestu Briševu kod Prijedora što je najteži zločin počinjen u jednome danu nad tamošnjim Hrvatima u zadnjem ratu.
U napadu više postrojbi Vojske Republike Srpske na nebranjeno hrvatsko selo 24. i 25. srpnja 1992. godine pobijene su čitave obitelji Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena. Među žrtvama su bila djeca i starci. Ubojstva su počinjena na iznimno okrutan način.
Svetu misu zadušnicu u obnovljenoj crkvi u Briševu predvodio je biskup banjolučki mons. Željko Majić. Komemoraciji za žrtve nazočili su hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić i generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci Zoran Piličić.
"Porušene i napuštene kuće i danas su tihi i nijemi svjedok jednoj od najvećih tragedija i stratišta hrvatskog naroda u BiH. Ne zaboravimo žrtvu nevinih civila i čuvajmo sjećanje na njih u godinama i generacijama koje dolaze", napisao je konzul Piličić na svome Facebook profilu.
Najmlađa žrtva najvećeg zločina nad Hrvatima u selu Briševu bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Svi su ubijeni na obiteljskome pragu.
Tri se osobe vode kao nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Prigodom napada više žena je silovano, a više desetaka osoba, uglavnom muškaraca, nezakonito je zatočeno u zloglasne prijedorske logore Keraterm, Omarska i Trnopolje.
Nekoliko žrtava preminulo je tijekom transporta, a u logoru Omarska ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa, preciziraju iz državnog Tužiteljstva BiH.
Prilikom napada uništavani su i zapaljeni vjerski i civilni objekti. Preživjeli stanovnici, njih oko 350, su prognani. Danas u tome mjestu živi vrlo mali broj povratnika.
Tužiteljstvo BiH podiglo je početkom godine optužnicu protiv petorice Srba zbog masakra u mjestu Briševu.
Zbog ratnih zločina kojega su srpske snage počinile u Prijedoru, uključujući selo Briševo na 40 godina zatvora je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio ratnog predsjednika Skupštine općine Milomira Stakića.
