U novom izdanju političkog magazina "Fokus" na programu Radiotelevizije Herceg-Bosne analizirani su ključni politički procesi u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na opterećene hrvatsko-bošnjačke odnose, funkcionalnost institucija, ulogu OHR-a te iščekivanja uoči predstojećih listopadskih izbora.
O ovim temama svoja su stajališta i analize iznijeli dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mladen Bošković te povjesničar, politički analitičar i savjetnik ministra vanjskih pi europskih poslova Republike Hrvatske, Domagoj Knežević.
Ugroženost hrvatskog naroda i ustavna "otimačina"
Referirajući se na ocjenu da se hrvatsko-bošnjački politički odnosi pogoršavaju iz tjedna u tjedan, sugovornici su potvrdili kako je to odraz dugogodišnje stvarnosti u Bosni i Hercegovini. Mladen Bošković je upozorio kako nema stabilne države bez sva tri konstitutivna naroda, ali da su Hrvati, kao najmalobrojniji, izloženi stalnim pritiscima i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.
"Ružna je riječ plijen, ali mnogi nas doživljavamo na takav način jer rješavanjem jednog naroda otvorio se prostor za ono što želi jedan ili drugi konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini", istaknuo je Bošković, dodajući da su odnosi između Hrvata i Bošnjaka bili znatno skladniji do 2000. godine.
Dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH naglasio je da problem više nije samo "fenomen Komšić", nego otvorena otimačina pozicija u Predsjedništvu BiH i izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH, što je nazvao krađom. Pojasnio je kako relaksacija odnosa ne znači puko "poskakivanje od sreće", već stvarno uživanje jednakopravnosti sukladno Ustavu. Bošković je poručio da su upravo Hrvati oni koji se svim srcem bore za mir, stabilnost i europski put BiH kako bi se zemlja napokon mogla okrenuti ekonomiji, gospodarstvu i infrastrukturi, ali da se u bošnjačkom korpusu još nije našao lider spreman preuzeti rizik i prepustiti Hrvatima ono što im ustavno pripada.
BiH kao međunarodni protektorat i propuštene prilike
Povjesničar i politički analitičar Domagoj Knežević uzroke današnje krize vidi u ustavnim promjenama s početka 2000-ih, preciznije u amandmanima Roberta Barryja i Wolfganga Petritscha, kojima je narušen balans uspostavljen Washingtonskim i Daytonskim sporazumom. Istaknuo je da službeni Zagreb kontinuirano podupire funkcionalnu BiH u kojoj Hrvati imaju sva prava, što se zorno vidi i kroz financijske potpore te projekte iz europskih fondova koji olakšavaju ostanak i povratak naroda na djedovska ognjišta.
Knežević se kritički osvrnuo na nametanje predstavnika, rekavši kako "nije ugodno slušati gospodina Komšića, već u četiri mandata, tj. skoro šesnaest godina, kako nam određuje mjeru nacionalnog domoljublja Hrvata u Bosni i Hercegovini". Detaljnije je analizirao i međunarodni položaj države, opisavši BiH kao specifičan protektorat i poligon za geopolitičko nadmetanje SAD-a i država Europske unije, što se odrazilo i na nemogućnost usuglašavanja euroatlantskih saveznika oko novog visokog predstavnika.
Osvrnuvši se na propale pregovore u Neumu o izmjenama Izbornog zakona, kojima su se trebale provesti presude "Ljubić" i presude Europskog suda za ljudska prava, Knežević je izravnu odgovornost pripisao bošnjačkoj strani, točnije SDA-u i njihovom čelniku.
"Mi bismo danas razgovarali u puno relaksiranijoj situaciji da je tada bilo političke odgovornosti", kazao je Knežević. Dodao je kako bošnjački političari, unatoč tome što sami sebe često nazivaju "temeljnim i državno odgovornim narodom" što je podvala i pogrešno, moraju preuzeti odgovornost i voditi zemlju prema EU u suglasju s ostala dva naroda, umjesto da bježe od donošenja nužnih zakona i usuglašavanja glavnog pregovarača s Unijom.
Listopadski izbori
U pogledu funkcionalnosti vlasti, koja je na državnoj i federalnoj razini godinama opterećena blokadama, Bošković je podcrtao kako legitimni izborni pobjednici unutar sva tri naroda moraju formirati vlast na svim razinama. Prisjetio se ranijih pokušaja izbacivanja Hrvata kroz projekte Alijanse i Platforme, naglasivši vitalnu privrženost Hrvata svojoj domovini:
"Ne može me nitko natjerati nikakvim potezom da prestanem voljeti svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali ne po mjeri jednog drugog ili trećeg, već po mjeri sva tri konstitutivna naroda u kojoj će Bosna i Hercegovina imati, odnosno u kojoj će u Bosni i Hercegovini jednaka prava imati sva tri konstitutivna naroda."
Iako Bošković predviđa da će bošnjačko političko tijelo i peti put pokušati uzurpirati mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, istaknuo je da je glavna zadaća hrvatskih birača masovan izlazak na izbore. Prema njegovim riječima, potpora HDZ-u BiH i strankama okupljenim unutar Hrvatskog narodnog sabora (HNS) jedini je jamac da će Hrvati ostati nezaobilazan politički čimbenik za pregovaračkim stolom. Hrvatska ruka je, zaključuje Bošković.
