Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a, Dragan Čović, gostovao je u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Damira Bliznaca.
U politički vrlo sadržajnom danu, u kojem je zasjedao Dom naroda PS BiH i u kojem je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, Čović se osvrnuo na ključne političke procese, europski put zemlje, izmjene Izbornog zakona te ulogu međunarodne zajednice.
Referirajući se na upit o zasjedanju Doma naroda i usvajanju dvaju važnih europskih zakona u prvom čitanju, Čović je istaknuo kako je hrvatska strana preuzela predsjedanje te prije dva mjeseca krenula s jasnim planom da se nadoknadi propušteno iz zadnjih godinu i pol dana. Pojasnio je kako je prva sjednica s 80-ak točaka dnevnog reda uspješno privedena kraju unatoč pokušajima poslovničkih izigravanja. "Ovdje smo podredili isključivo dva europska zakona, o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu Bosne i Hercegovine. Danas smo mi to raspravili i usvojili u prvom čitanju", naglasio je Čović, dodajući kako sada treba ohrabriti kolege u Zastupničkom domu da naprave sličan iskorak kako bi se u Bruxelles poslala pozitivna poruka.
Odgovarajući na pitanje o sumnjama izaslanice Marine Pendeš da će zakoni proći u drugom čitanju, Čović je poručio kako će Dom naroda usvojiti zakone s amandmanima, no sada je ključno je djelovanje Zastupničkog doma PS BiH s obzirom na ograničen vremenski okvir prije kolektivnih godišnjih odmora. Najavio je i žurnu sjednicu Doma naroda PS BiH za 27. srpnja, koja bi trebala biti posvećena proračunu institucija BiH.
Gubitak europskih sredstava i zastoj u reformama
Komentirajući izjavu ministra prometa i komunikacija Edina Forte o gubitku višemilijunskih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi, predsjednik HDZ-a BiH ocijenio je takvo ponašanje nerazumnim za običnog čovjeka. Naglasio je kako svaka blokada već dogovorenih sporazuma s Europskom unijom znači gubitak od 50 do 100 milijuna eura. "Nije to samo do novca, to je više pitanje kredibilnosti i naše vjerodostojnosti kod prijatelja i partnera u EU koji nemaju baš više interesa za nas", upozorio je Čović. Dodao je kako BiH ipak ima prijatelje, poput sedam veleposlanika u BiH i Vlade Republike Hrvatske predvođene Andrejem Plenkovićem, koji ohrabruju domaće političare da isporuče rezultate Bruxellesu kako zemlja ne bi ostala po strani dok Ukrajina i Moldavija napreduju.
Odgovarajući na upit o razlozima iznenadnog zastoja na europskom putu, Čović je podsjetio na dogovor partnera u vlasti s kraja 2022. godine. Pojasnio je kako su problemi nastali kada su neki partneri shvatili da ne mogu izvršiti preuzete obveze, nakon čega su uslijedili uzaludni pokušaji razvlašćivanja Vijeća ministara i promjene partnera, što je zbog ustavnih mehanizama odvraćanja nemoguće bez potpore u domovima naroda.
Ured visokog predstavnika mora se ugasiti
Posebno jasan Čović je bio odgovarajući na pitanja o djelovanju Ureda visokog predstavnika (OHR) i podjelama unutar Vijeća za provedbu mira, posebice u kontekstu imenovanja novog vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa J. Crishocka. "Nama je to sasvim svejedno tko je visoki predstavnik. Promijenili smo ih već osam", rekao je Čović, istaknuvši da su sva dosadašnja korištenja bonnskih ovlasti napravila apsolutnu štetu u BiH te motivirale političke aktere na stalne svađe umjesto na traženje rješenja.
"Institucija visokog predstavnika mora nestati, ona se mora ugasiti", kategoričan je bio Čović. Referirajući se na izostanak volje kod bošnjačke politike za zatvaranjem OHR-a, ocijenio je paradoksalnim zalaganje za državni suverenitet dok se istovremeno suverenitet predaje strancima koji nameću zakone i ustave. Naglasio je kako je takvo traganje za građanskom državom po nacionalnom konceptu uzaludan posao u kojem je Hrvatima šesnaest godina nametan član Predsjedništva.
Hrvatima pripada puno više nego što danas imaju
Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da Hrvati uživaju više prava nego što im zakonima i Ustavu pripada, Čović je tu tezu snažno odbacio. Podsjetio je na uzurpaciju pozicije hrvatskog člana Predsjedništva i pokušaje biranja izaslanika u domovima naroda dominantno bošnjačkim glasovima. "Hrvati imaju mnogo, mnogo manje nego što im po Ustavu pripada", naglasio je Čović. Pojasnio je kako je model jednakopravnosti iz Mostara, koji uključuje minimalne i maksimalne nacionalne kvote, trebao biti primijenjen i na višim razinama. Također je pojasnio da se 97 posto izbornog procesa odvija po klasičnom građanskom konceptu, dok kroz svega tri posto, koje se odnosi na Dom naroda i Predsjedništvo, treba osigurati legitimno nacionalno predstavljanje.
Osvrćući se na upit o komunikaciji s bošnjačkim čelnicima, potvrdio je da redovito razgovara sa svima, uključujući Bakira Izetbegovića, Nermina Nikšića, Fahrudina Radončića, ali i predstavnike SNSD-a, s ciljem pronalaska rješenja i relaksacije odnosa.
Snažna potpora Republike Hrvatske
Referirajući se na usvajanje Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru, Čović je dokument pozdravio, usporedivši ga s ranijim deklaracijama kazavši i da u ovoj rezoluciji nema ništa novo. Istaknuo je ustavnu obvezu institucija RH da skrbe o Hrvatima u BiH te podsjetio na državnički potez hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Sarajevu kada je prilikom posjete tadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea i predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen, poštujući Ustav BiH, odbio ući u zgradu Predsjedništva u kojoj ne sjedi legitimni hrvatski predstavnik.
Zahvalio je Vladi RH na veličanstvenoj potpori kroz desetljeće rada, nabrojavši brojne infrastrukturne i gospodarske projekte poput mosta u Gradišci, prometnice između Ravnog i Slanog te Južne plinske interkonekcije, naglasivši kako je upravo Plenkovićeva zasluga što se o BiH uopće raspravlja u europskim krugovima.
