Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine, Slaven Galić, uputio je oštro upozorenje povodom najave Predsjedništva BiH da će 2. kolovoza odati počast generalu Armije RBiH Mehmedu Alagiću, haaškom optuženiku koji je preminuo 2003. godine. Galić je svoju reakciju na platformi X potkrijepio fotografijom s događaja od 4. kolovoza prije dvije godine u mjestu Ljuta Greda na planini Vlašić. Na spomenutoj fotografiji član Predsjedništva BiH Željko Komšić nazoči manifestaciji "Dani pobjede, dani ponosa", gdje je svečano otvorio spomenik upravo ovom generalu bošnjačke Armije BiH.
Galić je najavljeni potez državnog vrha okarakterizirao kao protuzakonit, ističući da on predstavlja grubo omalovažavanje mrtvih, ali i izravnu prijetnju živim Hrvatima na prostoru Središnje Bosne.
During its four-year term, the current Presidency of Bosnia and Herzegovina has not visited a single site commemorating Croatian victims, nor any location associated with the Croatian Defence Council (HVO). At the same time, its official commemorative activities have been… pic.twitter.com/ayJAz3hTcu
— Slaven Galić (@galic2025) July 23, 2026
Sustavno ignoriranje hrvatskih žrtava
Osvrćući se na dosadašnji rad aktualnog saziva Predsjedništva BiH, zamjenik ministra obrane optužio ih je za sustavno ignoriranje stradanja hrvatskog naroda. Istaknuo je kako u četiri godine svog mandata državni vrh nije posjetio niti jedno mjesto stradanja Hrvata, kao ni ijednu lokaciju vezanu uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO).
Upozorio je na dvostruka mjerila, naglasivši kako su, za razliku od hrvatskih stratišta, njihove službene aktivnosti odavanja počasti bile isključivo vezane uz pripadnike Armije RBiH i Vojske Republike Srpske. Najavljeno odavanje počasti haškom optuženiku ocijenio je kao čin koji je uvreda za sve žrtve hrvatske nacionalnosti i koji duboko vrijeđa hrvatski narod.
Svjesno kršenje Zakona o obrani
Ono što posebno izaziva zabrinutost i zahtijeva hitnu reakciju jest nezakonito korištenje državnih i vojnih resursa. Galić je izravno optužio Predsjedništvo BiH da, u ulozi vrhovnog zapovjednika, svjesno krši Zakon o obrani i Pravilnik o počastima Oružanih snaga BiH. Pozvao se na članak 21. spomenutog Pravilnika, u kojem je jasno naznačeno da je angažiranje resursa Oružanih snaga dopušteno samo u slučaju kada događaj ili aktivnost nisu povezani s osobama optuženima za ratne zločine. Pravila izričito zabranjuju sudjelovanje vojske na događajima koji uključuju osobe spomenute u potvrđenim optužnicama, procesima u tijeku ili pravomoćnim presudama za ratne zločine.
Zaključujući svoje obraćanje, zamjenik ministra poslao je nedvosmislenu poruku o posljedicama ovakvih odluka, oštro poručivši kako ovo obilježavanje omalovažava mrtve i predstavlja izravnu prijetnju živim Hrvatima Središnje Bosne.
Tko je bio Mehmed Alagić?
Mehmed Alagić bio je jedan od najpoznatijih zapovjednika bošnjačke Armije BiH tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podigao je 2001. godine protiv njega optužnicu zajedno s Enverom Hadžihasanovićem i Amirom Kuburom. Teretio se, po osnovi zapovjedne odgovornosti, za ratne zločine počinjene nad hrvatskim civilima i zarobljenicima u srednjoj Bosni, uključujući zločine koje su, prema optužnici, počinili i strani mudžahedini koji su djelovali uz postrojbe Trećeg korpusa Armije BiH.
Alagić je preminuo u ožujku 2003. godine tijekom privremenog puštanja na slobodu, zbog čega je Haški sud obustavio kazneni postupak protiv njega, bez donošenja presude o krivnji ili nevinosti.
