Umjesto da se političke rasprave na gradskoj i županijskoj razini usmjere prema gospodarskim pitanjima i komunalnim projektima, javnost u Mostaru i dalje zaokuplja izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta. O ovom pitanju oglasili su se Klub Hrvata iz Gradskog vijeća Mostara, Klub Bošnjaka u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije, kao i pojedini dužnosnici s obje razine vlasti.
Mostar je grad s višeslojnom prošlošću i izraženom multietničkom strukturom, no to, čini se, nije dovoljno da se zaustavi osporavanje izgradnje kulturnih institucija. Iz Kluba Hrvata u Gradskom vijeću ističu kako je projekt Hrvatskog narodnog kazališta utemeljen na zakonitim dozvolama te kako pozivanje na jedinstveni grad ne smije značiti brisanje nacionalnih razlika, već njihovo ravnopravno uvažavanje.
– Ne znam čemu ovakva priopćenja. Mislim da neke kolege vijećnici shvaćaju da je BiH država tri konstitutivna naroda te da vi nekom ne možete ukloniti identitet. Te različitosti trebaju nas spajati, poručio je gradski vijećnik Stanko Ćosić (HDZ BiH), dodavši kako će se Klub Hrvata boriti svim zakonskim sredstvima za očuvanje hrvatskih kulturnih institucija, jezika i prava.
Slično razmišlja i Slavko Zovko (HRS), koji upozorava da Mostar traži kompromis, a nepopustljivost može donijeti štetu društvenim i političkim procesima u gradu.
"Nadao sam se da će SDA s novom garniturom spoznati, primjerice kroz fenomen Komšić, da takav pristup potkopava temelje BiH. Put koji su sada izabrali u Mostaru potkopava funkcionalnost samoga grada", ocijenio je Zovko.
Kulturne ustanove, smatraju u Klubu Hrvata, prirodno su vezane uz jezik i identitet naroda kojem pripadaju. No iz Kluba Bošnjaka u županijskoj Skupštini izraženo je protivljenje izgradnji objekta u centralnoj zoni grada, uz tvrdnje da se radi o dozvolama „sumnjivog porijekla“ i da se gradi „isključivo jednonacionalna kulturna ustanova“, dok se drugim zajednicama, kako navode, uskraćuju ista prava.
Unatoč protivljenjima, zastupnik Damir Džeba (HDZ BiH) podsjeća kako je Skupština HNŽ-a dopunom Zakona o kulturi dala dodatnu zaštitu kulturnoj autonomiji.
"Donijeli smo konkretan pravni okvir za institucionalnu zaštitu kulturne autonomije, u skladu s Ustavom BiH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Promicanje kulturnog pluralizma nije samo pitanje identiteta, nego temelj dugoročne stabilnosti", rekao je Džeba.
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta započela je još 1996. godine na mjestu nekadašnje robne kuće HIT. Projekt je tada snažno podupirao Mijo Brajković, jedan od tadašnjih čelnika Mostara.
"U početku nije bilo nikakvih problema. Tek kad su vidjeli da se nešto ozbiljno gradi, počela su osporavanja, iako je sve bilo čisto. I danas postoje ljudi koji znaju da su dozvole bile uredne", kazao je Brajković za RTV Herceg-Bosne, dodavši kako su na predstave u maloj sceni dolazili i brojni građani koji nisu Hrvati, ali vole umjetnost.
Trenutno se oko izgradnje kazališta ne vode sudski sporovi, a Vlada Republike Hrvatske osigurala je dodatna 2 milijuna eura za dovršetak radova. Ipak, tenzije koje se podižu oko kulturnih projekata koji bi trebali biti simbol napretka jedne urbane sredine ostavljaju dojam da Mostar još uvijek čeka svoju stabilniju i inkluzivniju budućnost.
