Novi pokušaj izbora novog visokog predstavnika u trebao bi se dogoditi u utorak kada će ponovno zasjedati Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini. U trenutnim intezivnim diplomatskim kontaktima traži se kompromisno rješenje između predstavnika SAD-a te Europske unije i Velike Britanije za osobu koja bi naslijedila Christiana Schmidta. A osim imena novog visokog predstavnika, razgovori se vode i oko mogućnosti reduciranja tzv. bonnskih ovlasti.
Borba za prevlast utjecaja pri osobi visokog predstavnika i dalje je aktivna između SAD-a na jednoj strani, a Francuske i Velike Britanije prije svih na drugoj strani. S obzirom da se prema neslužbenim izvorima dogovor još uvijek ne nazire, postoji mogućnost da SAD preispita svoju ulogu u financiranju Ureda visokog predstavnika, ali i da predlože izlaz iz dosadašnjih okvira.
"Da tu funkciju obavlja sadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika koji je uvijek Amerikanac. Od prvog dana otkad postoji institucija visokog predstavnika, Amerikanac je prvi zamjenik. Ovaj trenutni Louis Chrishock bio je tri godine šef ureda u Banjoj Luci prije nekih 16 ili 17 godina, dobar je poznavatelj regije i vjerojatno realizator aktualne američke politike", kazao je prof. dr. Miloš Šolaja.
No, ako dogovora nema, nužno je preispitati samo postojanje institucije Visokog predstavnika te je li došlo vrijeme da se ključne odluke donose u institucijama vlasti u BiH, smatra politolog Marko Lucović.
"Znamo da je ova institucija u ovih 30 godina donijela više lošega nego dobroga građanima Bosne i Hercegovine. U prvom redu unazadila je demokraciju kao takvu, a cilj OHR-a bio je unaprijediti demokratska načela i vratiti povjerenje tri konstitutivna naroda i to se nije dogodilo. Danas imamo situaciju u kojoj građani BiH mogu s pravom postaviti pitanje zašto je institucija visokog predstavnika uopće potrebna", mišljenja je politolog Marko Lucović.
Za razliku od dosadašnjih izbora visokih predstavnika, ovaj izbor nije samo pitanje imena koje bi preuzelo ovu funkciju. U pitanju je tko će dobiti prevlast u realizaciji vlastitih interesa u Bosni i Hercegovini upravo preko ovog ureda. Uz napomenu kako u radu Vijeća za implementaciju mira ne sudjeluje Rusija koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
"Tu je paradoks cijele ove priče, želite jednu osobu u jednoj instituciji u državi koja bi trebala biti suverena, a zapravo nije, da postavite tog čovjeka i preko njega možete riješavati određene političke račune i lobirati za vlastite interese koji dolaze izvana. Institucije BiH, političari bi morali preuzeti vlastitu odgovornost za rješavanje pitanja koji se tiču svih građana", smatra Lucović.
"Oni komuniciraju javnim priopćenjima, inače sve donose konsenzusom, e sad ima li konzesusa bez Rusije ili nema, pogotovo što su odnosi snaga u svijetu, a još više u Europi izmijenjeni još aktivnije upravo zbog uloge Rusije, veliko je pitanje. Generalno mislim da će to biti jako neizvjesno i mislim što god i PIC u ovoj fazi na ovakav način kako sad pristupa donese, mislim da neće biti stabilno", dodaje Šolaja.
Američka administracija je u više navrata javno komunicirala kako bi se u budućnosti Ured visokog predstavnika što manje trebao miješati u domaće političke procese što bi značilo i formalno reduciranje njegovih ovlasti. U ovom izboru Amerikanci favoriziraju talijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok Francuzi zajedno s Britancima inzistiraju na imenu Renea Troccaza. No, upitno je hoće li do utorka itko od njih dobiti konačnu podršku.
