Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su izmjene Kaznenog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, u skladu s Ustavom BiH. Ovom je odlukom Sud odbio zahtjev 32 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) za ocjenu ustavnosti, čime na snazi ostaje sporni članak 203.a spomenutog zakona.
Zastupnici NSRS-a osporavali su Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH koji je visoki predstavnik nametnuo Odlukom od 1. srpnja 2023. godine. Tim je izmjenama zakonu dodan članak 203.a koji propisuje kaznenu odgovornost za službene osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko distrikta te nižim razinama vlasti, kao i za odgovorne osobe koje ne primijene, ne provedu, ne izvrše ili na drugi način ne poštuju, odnosno spriječe izvršenje odluke visokog predstavnika za BiH.
U svom obrazloženju, Ustavni sud BiH je zaključio kako su članak 203.a Kaznenog zakona BiH te članak 4. Zakona o izmjenama i dopunama istog zakona u potpunosti usklađeni s Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. "Osporene odredbe su dostupne, određene i predvidljive, a propisana kaznenopravna zaštita usmjerena je na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcioniranjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine", priopćeno je iz Suda.
Potvrđivanje ustavnosti ovih odredbi ima izravne pravne i političke reperkusije jer je upravo na temelju izmjena ovog zakona ranije osuđen predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. On je proglašen krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, a kao posljedica te presude navodi se gubitak funkcije predsjednika Republike Srpske.
