Pet zemalja Europske Unije, Austrija, Italija, Češka, Slovačka i Slovenija podnijele su nedavno inicijativu za izmjenu modela politike proširenja Europske unije. Ovaj pristup bi išao korak po korak i značio bi postupnu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište Europske unije
Prema ovom prijedlogu, države Zapadnog Balkana mogle bi postupno sudjelovati u programima i sektorima Europske unije kako budu ispunjavale uvjete i provodile reforme. Iz Republike Hrvatske poruka kako Europska unija treba aktivnije raditi na politici proširenja i da ne smije zaboraviti zemlje Zapadnog Balkana, ako bi se kojim slučajem dao neki povlašteni status Ukrajini. Međutim, dosadašnji model ne treba mijenjati.
"Da se proširenje nastavi prema započetom. Da ispunjavaju sve ono što je potrebno i što ostale članice već imaju, da se ne pravi nikakva konfuzija oko metode i metodologije pristupa Europskoj uniji. Da se ustvari prema zasluženom dodjeljuje i članstvo u Europskoj uniji koje treba biti punopravno, jer sve ostalo je besmisleno i apsolutno ostavlja u jednom podređenom položaju nove zemlje koje bi se na takav način pridružile", objasnila je zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko.
"Ovaj model ako uopće zaživi, opet će počivati na onom refromskom procesu, odnosno sve će ovisiti o tome koliko će i u kojoj mjeri države kandidatkinje provoditi reforme. Zapravo, na taj način Europska unija zadržava mehanizam kontrole nad kandidatkinjama koje bi dobile pristup dijelovima jedinstvenog tržišta Europske unije i zapravo na taj način štiti i sebe, ali i s druge strane motivira kandidatkinje da nastave s reformamskim procesima u svojim državama, odnosno da se usklađuju s politikama Europske unije", ističe doc. dr. sc. Ivan Kraljević.
Trenutno je u najpovoljnijem položaju Crna Gora kada je u pitanju pristupanje zemalja Zapadnog Balkana. Njezin napredak bi trebao potaknuti i Bosnu i Hercegovinu u svojoj domaćoj zadaći, ali hoće li naša zemlja uistinu krenuti u smjeru pristupanja Europskoj uniji odgovore će dati dinamika nove izvršne vlasti nakon izbora u listopadu, smatra zastupnica Zovko.
"Oni imaju na svojoj strani i geopolitičku situaciju i ispunili su svoje obveze, ali to bi za Bosnu i Hercegovinu trebalo značiti samo ohrabrenje da uradi ono što se od nje traži. Premda, u ovom trenutku pošto je izborna godina i vidimo da je čitava dinamika priprema izbora užarila opet političku scenu i apsolutno se ne radi na pozivima, niti na okupljanju oko tog Europskog puta Bosne i Hercegovine", dodaje Zovko.
Cijela ova inicijativa integracija "korak po korak" prema mišljenju politologa i stručnjaka za europske integracije Ivana Kraljevića otvara mogućnost formiranja drugorazrednog članstva u Europskoj uniji.
"Možete 10 godina ili 20 ostati u toj nekoj 'drugoj sobi' ili 'drugom vagonu', blizu ste Europske unije, ali zapravo ste značajno i daleko od same EU. Bojim se da na taj način, ako ovo uopće i zaživi, a ako Europska unija bude inzistirala na nastavku reformi, onako rigorozno kako je do sada bio slučaj, to znači da će posebice zemlje Zapadnog Balkana dugo ostati u tom 'drugom vagonu' ili 'drugom razredu' Europske unije", mišljenja je Kraljević.
"S ovom idejom Unija bi možda prividno pokazala kako je područje Jugoistočne Europe ili Zapadnog Balkana njezino dvorište i pokušala smanjiti utjecaj trećih zemalja poput Rusije i Kine. Postupna integracija bi uključila područja prometa, energetike, digitalnog tržišta, konkurentnosti i kritičnih sirovina, no, ostao bi upitan onaj praktični dio koliko bi to našu i susjedne zemlje uistinu motiviralo da postanu članice u takvom obliku.
