Direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) Davorin Primorac izjavio je kako će civilno zrakoplovstvo i zračni promet biti glavni pokretač gospodarskog razvoja te zemlje u narednim desetljećima.
Gostujući u podcastu "Špica s Macanom", Primorac je predstavio izazove upravljanja zračnim prostorom 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, bez stanke i prava na pogrešku, u uvjetima kada se iznad BiH svakodnevno odvija na tisuće letova.
Govoreći o procesu stvaranja BHANSA-e, podsjetio je da su prije 2009. godine u BiH djelovale tri institucije civilnog zrakoplovstva – Federalna direkcija civilnog zrakoplovstva, Republička direkcija civilnog zrakoplovstva i Državna direkcija civilnog zrakoplovstva. Na njihovim je temeljima započela izgradnja jedinstvenog sustava kontrole letenja. Tranzicijski proces započeo je 2009., a uspješno je okončan 2014. godine preuzimanjem odgovornosti za pružanje usluga u donjem dijelu zračnog prostora BiH, što je bio prvi veliki korak prema potpunom upravljanju vlastitim nebom.
Do tada su usluge kontrole letenja u gornjem zračnom prostoru pružale Hrvatska i Srbija, što, kako je pojasnio Primorac, nije bilo političko pitanje, već posljedica činjenice da BiH nije imala potrebnu infrastrukturu, opremu niti dovoljan broj obučenih stručnjaka. Povijesni trenutak za zemlju dogodio se 5. prosinca 2019. godine, kada je BiH u potpunosti preuzela kontrolu nad svojim zračnim prostorom, što Primorac smatra jednim od najvećih uspjeha zemlje u modernoj povijesti.
Potpuni suverenitet i financijski rekordi
Suverenitet Bosne i Hercegovine nad vlastitim zračnim prostorom danas je potpun i neupitan do visine od približno 20.000 metara, a o njemu odlučuju isključivo državne institucije. Kroz kvalitetnu suradnju s Eurocontrolom i susjednim pružateljima zrakoplovnih navigacijskih usluga, BHANSA danas uspješno odgovara na rekordne razine zračnog prometa te ostvaruje rekordne prihode.
Primorac je naveo da je po njegovu dolasku na poziciju direktora 2015. godine proračun BHANSA-e iznosio 30 milijuna konvertibilnih maraka (KM), dvije godine kasnije 52 milijuna, dok je prošla godina završena s rekordnim prihodom od 94 milijuna KM. Istaknuo je da se agencija financira isključivo iz vlastitih prihoda te nema nikakav doticaj s državnim proračunom. U proteklih deset godina BHANSA je u državni proračun uplatila 150 milijuna KM, dok istovremeno iz njega nije uzela niti jednu marku. Zbog stvorenog potencijala za daljnji rast, civilno zrakoplovstvo i zračni promet trenutno su najveći pokretači gospodarstva i to će ostati do kraja ovog stoljeća, tvrdi direktor agencije.
Sustav nadzora nad radom BHANSA-e postavljen je tako da agencija odgovara svojim osnivačima – Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH. Upravu čine direktor i dva zamjenika, dok nadzor provodi sedmeročlano Vijeće agencije koje imenuje Vijeće ministara BiH. Svi financijski planovi, programi rada, strategije i godišnja izvješća najprije prolaze razmatranje Vijeća agencije, a potom se putem Ministarstva prometa i komunikacija upućuju Vijeću ministara na usvajanje. Transparentnost poslovanja osigurava se i redovitim dostavljanjem izvješća neovisnog revizora. U proteklih deset godina, pod vodstvom Primorca, sva su godišnja i revizorska izvješća usvojena na Vijeću ministara, što potvrđuje zakonito poslovanje.
Izazovi i globalni deficit kontrolora leta
Rad BHANSA-e temelji se na tri ključna postulata: profesionalnosti i stručnosti. Sigurnost, odnosno sigurno razdvajanje zrakoplova u prostoru, apsolutni je prioritet. Nakon sigurnosti slijedi efikasnost, koja podrazumijeva protočnost i kapacitet sustava, odnosno broj zrakoplova koje sustav može sigurno opslužiti u određenom vremenu. Treći postulat je ekonomičnost – pružanje usluga na učinkovit i održiv način uz prihvatljivu cijenu.
Primorac je upozorio da se u javnosti premalo govori o golemoj odgovornosti koju nosi posao kontrolora letenja. Na globalnom tržištu trenutno nedostaje oko 15.000 kontrolora leta, a procjene pokazuju da će do 2035. godine taj deficit premašiti 70.000, dok će u svijetu nedostajati i oko 280.000 pilota, što potvrđuje iznimnu traženost tih zanimanja.
Samo školovanje za kontrolora letenja iznimno je zahtjevno i naporno, a kandidati su stalno izloženi visokim razinama stresa te se kontinuirano procjenjuje njihova sposobnost suočavanja s tim pritiskom. Odgovornost kontrolora posebno dolazi do izražaja u razdobljima vršnih opterećenja s visokim intenzitetom prometa, što u kombinaciji s nepovoljnim vremenskim uvjetima stvara golem pritisak. Zbog toga se u javnosti ne bi trebalo govoriti samo o njihovim primanjima, već prvenstveno o odgovornosti i potrebi održavanja vrhunske psihofizičke spremnosti za rad na tom radnom mjestu, zaključio je Primorac.
