Nedavna priča s čapljinske veletržnice o ponudi i potražnji potaknula nas je na posjet zadruzi Eko Life iz Stoca i otvorila pitanje što poljoprivrednici mogu učiniti sa svojim proizvodima osim pojedinačne prodaje. Ujedno se nameće i pitanje kako je zadružna ideja na ovom području uspjela opstati već 13 godina.
Cesta kroz Dubrave danas bilježi sve više prometa, što, kako kažu domaći stanovnici, otvara i temu turističkog potencijala ovog kraja. Ipak, ovih dana među najčešćim vozilima na njoj su traktori.
Poljoprivreda je ovdje duboko ukorijenjena tradicija. Lokalni proizvođači imaju iskustvo, mehanizacije je sve više, a neki od njih ne boje se okušati ni u različitim vrstama i sortama voća. Među njima je i proizvođač koji kao svoju glavnu kulturu izdvaja smokvu, ističući da upravo ona na kraju može donijeti i najveći prinos.
"Trešnja, breskva, smokva, maslina i vinova loza od voća su ovdje primarni. Da bi se plasman olakšao za uzgajivače s relativno malim parcelama, 2013. godine nastaje zadruga s pet osnivača i desecima kooperanata čiji broj varira. Tu dolazimo do pojma zadruge koja kod nas vuče negativan prizvuk iz iskustava bivše države, a u razvijenim zemljama danas donosi brojne pogodnosti malim proizvođačima. Ono što je donijela članovima zadruge Eko Life su više pozornosti na stvari poput eko certifikata, sortimenta ili pakiranja, tj. svih detalja koje traže zahtjevi tržišta", rekao je direktor zadruge "Eko Life" Stolac Damir Radić.
Upravo takav pristup, uz zajednički nastup na tržištu, omogućava malim proizvođačima da lakše plasiraju svoje proizvode. Ipak, pitanje prodaje i dalje ostaje jedno od ključnih.
"S polja se vraćamo u prostorije zadruge i na pitanje: bez obzira na kvalitetu, kako isplativo prodati proizvod? Ekološki uzgoj je izuzetno tražen u Europi. Problem su naše male količine, ali iz zadruge ne žele ići u podizanje kvantiteta na štetu kvalitete. U BiH prodaju uglavnom kroz bio shopove, sajmove i program suvenirnica, tržni centri su ipak neisplativa priča. S druge strane, što se resornom ministarstvu isplati subvencionirati?", zapitao se Radić.
Zadruge, međutim, imaju i institucionalnu podršku, a njihova registracija donosi određene prednosti i obveze.
"Nakon što registrirate zadrugu ona dobiva svoja prava i obveze. Na raspolaganju su im i određene porezne olakšice, a na iskustvu spomenute stolačke zadruge i nekih drugih u Hercegovini pokazuje se da je zajednički interes ne samo moguć, nego i nužan", rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ Mario Jurica.
Više u prilogu:
