Dok se očekuje potpisivanje sporazuma između SAD-a i Irana u javnosti često znaju dolaziti oprečne neslužbene informacije o sadržaju sporazuma. No, ako se sporazum ostvari očekuje se kako će izvati velike posljedice u geopolitičkim odnosima.
Tromjesečnom krvavom ratnom sukobu između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana s druge strane, konačno se nazire kraj, iako nas je situacija na terenu već nekoliko puta ranije znala razuvjeriti. Iako se ni SAD ni Iran ne mogu predstaviti kao potpuni pobjednici, činjenica je kako sporazum najviše diktiraju Amerikanci.
"Ono što ćemo vidjeti kada se objelodani cjelokupan sporazum i kada bude potpisan je točno i precizno što je i tko dobio. Što se tiče samog islamskog ili arapskog svijeta, pokazalo se da nakon ovog rata su ključne sile koje su sudjelovale sa Sjedinjenim Državama u pregovorima bio ponajprije Pakistan što znači da se moć islamskog svijeta pomaknula nešto dalje na istok", kazao je novinar Mate Kovačević.
"Sjedinjene Države nisu dovoljno moćne da promijene taj režim i na neki način su i one ekonomski gubitnik ovdje. Prvenstveni gubitnici su vjerojatno žitelji Europe jer porast cijena i inflacija pogodili su obično građanstvo u zemljama Europske unije, ali i generalno u svim europskim zemljama i izvan EU", ističe dr. sc. Neven Anđelić.
Iako SAD nisu uspjele slomiti iranski režim, prema Anđelićevom mišljenju svi ovi napadi su ga poprilično oslabili. Podsjetio je i na neke primjere iz prošlosti kada su pojedini režimi bili slomljeni iznutra nakon američkih napada uz podršku NATO-a. A primjer je i uspostava trenutnog režima koji je slomio prethodnu autoritarnu vlast šaha Pahlavija koji je uz pomoć Amerikanaca i Britanaca izveo vojni puč 1953. godine, a nije bio popularan među iranskim stanovništvom.
"Zbog toga je i uspjela iranska islamska revolucija 1979. godine, međutim nisu samo islamisti vodili tu promjenu režima, tu su bili i ljevičari i liberali, ali su ih islamisti uspjeli potisnuti i uspostavili su jednu diktaturu, totalitarni režim. Taj režim je moguće je sada izazvan i moguće da je najslabiji od 1979. godine", mišljenja je Anđelić.
Ako se sporazum između SAD-a i Irana potpiše u petak kako se očekuje, kako navodi novinar Mate Kovačević europske zemlje zasigurno neće moći biti čuvari Hormuškog tjesnaca koji je jedna od najvažnijih morskih ruta prometa naftom. A profitirati iz ovog sporazuma bi uz SAD mogle i druge sile.
"Tu su u prvom redu Kina, a s druge strane vjerojatno dobrim dijelom i Rusija s obzirom na savezništvo Teherana i Moskve. Što se tiče europskih sila, one su i kada su bile pozivane u bilo kakva pitanja na Bliskom istoku zapravo se distancirale od američko-izraelske politike i onda su ispale iz svih pregovora", dodaje Kovačević.
Dok se očekuju svi detalji te službeno potpisivanje sporazuma, jasno je da će ovaj sporazum redefinirati odnose moći na Bliskom istoku, ali i u ostatku svijeta koji s nestrpljenjem očekuje kraj rata. Smirivanje sukoba na ovom području u središte pozornosti bi ponovno moglo dovesti rusko-ukrajinski sukob, odnosno potencijalna rješenja za njegovo okončanje.
