U Bosni i Hercegovini se s velikom neizvjesnošću iščekuje hoćemo li dobiti zeleno svijetlo Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Domaći lideri će na sutrašnjem sastanku u Mostaru pokušati dogovoriti ključne zakone, a u međuvremenu iz Direktive za europske integracije navode kako je završen prvi Plan integriranja zemlje u EU. A što smo da sada napravili na europskom putu te što očekuje ako otvori pristupne pregovore donosi naš Goran Kutle.
Od ranije predviđenih 14 europskih prioriteta, BiH je u potpunosti ispunila dva, riječ je o trećem i desetom. U proteklom razdoblju urađen je značajan napredak u okviru osmog prioriteta s izglasavanjem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, otvaranja pregovora s Frontexom i uspostavljanja kontakt točke s EUROPOL-om. Usvojeni su i pojedinačni zakoni u okviru prioriteta šest, sedam, devet i 13. Napredak postoji i u okviru 14. prioriteta.
Za napredak na europskom putu ključno je imati i jedinsten plan integriranja. Iz Direkcije za europske integracije navode kako je ovih dana BiH konačno dobila prvu radnu verziju, na kojoj je dalo doprinos 36 radnih grupa.
Znamo koliko su važni novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa te Zakon o sudovima, koje domaći lideri moraju dogovoriti. A usvajanje tih zakona dalo bi nam dobre izglede u novom izvješću o napretku Europske komisije. Kada i ako dođe do otvaranja pristupnih pregovora, u Direkciji za europske integracije vjeruju kako u BiH ima dovoljno tehničkog znanja o vođenju pregovora.
"Naravno da će na kraju odluku o strukturi pregovaranja donijeti politika. Potrebno je uključiti i akademsku zajednicu i civilno društvo, ali to je nešto što nam slijedi u idućoj fazi. Rekla bih stvarno da je na nama da mi uradimo svoj dio posla, onda bi sve bilo lakše kada imate snažne argumente, kad završite što više posla onda ostavljate manje prostora da odluka bude negativna", navela je direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota.
Važan posao urađen je i oko Informacijskog sustava koji bi u budućnosti trebao sadržavati sve pravne akte, sa svih administrativnih razina na jednom mjestu.
Ako BiH otvori pregovore s Europskom unijom, oni će biti vođeni po novoj metodologiji na način da se ne otvara svako pregovaračko poglavlje pojedinačno, nego po klasterima. A da bi se jedan klaster zatvorio, ključno je završiti sva pšoglavlja unutar njega.
"Ono što vidimo iz iskustava susjeda i naših prijatelja s kojima redovito surađujemo, uvjeti su viši, mjerila je više. Hrvatska je primjerice imala uvođenje posebne oznake na poglavlje 23. Već sada s klasterima imamo poglavlja o kojima se ranije uopće nije pregovaralo. Ljestvica se stalno diže", ističe pomoćnica direktorice Direkcije za europske integracije u sektoru za strategiju i politiku integracija.
Svako odgađanje otvaranja pristupnih pregovora stvorilo bi nam još dodatnih zadataka u budućnosti, zato je iznimno važno iskoristiti priliku koja se nudi u ožujku.
