Potrošači na Balkanu su zasićeni. Sve veće cijene u supermarketima otežavaju građanima kupovinu svakodnevnih potrepština, a njihov odgovor: ne kupujte. Niz bojkota trgovina proširio se od Hrvatske do Bugarske, ali ostaje pitanje hoće li se time nešto postići.
Počelo je u Hrvatskoj krajem siječnja. Proteklih tjedana ta zemlja je svjedočila velikom broju bojkota supermarketa jer su građani izražavali svoju frustraciju zbog eskalacije cijena, frustraciju koju dijele kupci u drugim državama članicama EU-a i nekoliko onih koji se žele pridružiti bloku, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija Agerpress, ATA, BTA, EFE, FENA, HINA, MIA, MINA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.
Bojkot trgovina pokrenula je Facebook grupa pod nazivom „Halo, inspektore“, a pokret je dobio podršku udruga za zaštitu potrošača, sindikata, političkih stranaka, pa čak i ministra gospodarstva.
- Danas ćemo ponovno bojkotirati sve, od supermarketa do ljekarni, pekara, kafića i restorana. Nemojmo ulaziti ni u kakve trgovine niti unajmljivati bilo kakve usluge - rekao je Josip Kelemen, uime grupe "Halo, inspektore" uoči trećeg kruga bojkota u Hrvatskoj 7. veljače.
Inicijativa je započela porukama koje su kružile društvenim mrežama, pozivajući građane da se suzdrže od kupnje. Organizatori su najprije pozvali na bojkot velikih trgovačkih lanaca poput njemačkog Lidla ili talijanskog diskonta Eurospina, a potom i na cjelotjedni bojkot hrvatskog trgovačkog lanca Konzum, koji traje do 14. veljače.
Od tada se pokret proširio diljem Balkana, prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Srbiji.
Troškovi života rastu diljem EU-a
Problem je dvojak – s jedne strane, visoke cijene otežavaju potrošačima spajanje kraja s krajem, dok se, s druge strane, domaći proizvođači suočavaju s pritiskom jeftinijeg uvoza i niskih otkupnih cijena koje im ne pokrivaju troškove proizvodnje, zbog čega teško mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima.
Ekonomisti novi val rasta cijena u Hrvatskoj pripisuju snažnom rastu osobne potrošnje i ukupne domaće potražnje, dok istovremeno rast ponude ostaje ograničen. Značajan dio potražnje potiče država, prvenstveno zahvaljujući velikom priljevu sredstava iz europskih fondova, uključujući kohezijske fondove i fondove za oporavak od pandemije.
Troškovi života rastu širom Europske unije jer plaće ne prate rast cijena hrane. U harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) Eurostata, prosjek EU-a za cijene hrane iznosio je 145,2 boda u prosincu 2024. godine, u odnosu na početnih 100 u 2015. godini. Cijene hrane u Hrvatskoj su bile iznad prosjeka EU-a na 148,7, u Rumunjskoj na 166,2 i u Bugarskoj na nevjerojatnih 174,4 boda.
Eurostat je u eurozoni procijenio da je godišnja inflacija u siječnju iznosila 2,5 posto. Stopa inflacije za prehrambene artikle, alkohol i duhan iznosila je 2,3 posto. U dvije zemlje zapadnog Balkana koje imaju euro, Sloveniji i Hrvatskoj, stopa inflacije iznosila je 2,3 posto, odnosno 5 posto u Hrvatskoj, što je najveća stopa inflacije u eurozoni.
Širenje bojkota
Potrošači u zemljama kandidatima za članstvo u EU - Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, također su se pridružili bojkotu.
Građani u Bosni i Hercegovini (BiH) sve više osjećaju pritisak rasta cijena - životni standard opada jer plaće ne uspijevaju držati korak s rastućim životnim troškovima. Kako bi preokrenula ovaj trend, neformalna grupa „Bojkot u BiH“ pozvala je na bojkot velikih trgovačkih lanaca preko društvenih mreža 7. i 8. veljače, nakon što je bojkot već bio održan 31. siječnja. Promet u trgovinama pao je oba dana.
Zadnji dan u siječnju te 7. veljače supermarketi u Sjevernoj Makedoniji bili su poluprazni, a ljudi su kupovali na tržnicama i lokalnim trgovinama ili uopće nisu kupovali. Građani podržavaju kampanju, tvrdeći da cijene stalno rastu, a plaće miruju, iako nisu sigurni može li jednodnevni bojkot riješiti problem.
Uoči bojkota neki su trgovci najavili popuste i povlastice za potrošače, a za rast cijena okrivili su dobavljače.
Srpska organizacija potrošača „Efektiva“ pozvala je potrošače na jednodnevni bojkot trgovačkih lanaca 31. siječnja, podsjećajući da je Komisija za zaštitu konkurencije prošlog listopada pokrenula postupak protiv četiri trgovačka lanca zbog sumnje u namještanje cijena. Također je najavljen novi bojkot pod motom „Želite li biti opljačkani ili ne?“. Od 10. veljače započinje petodnevni bojkot pet velikih trgovačkih lanaca - Delhaizea, Mercatora, Univerexporta, DIS-a i Lidla.
U Crnoj Gori bojkoti su održani 31. siječnja, kao i 7. i 8. veljače.
„Svakodnevno smo svjedoci neviđenih poskupljenja osnovnih proizvoda, dok vlasnici velikih trgovačkih lanaca gomilaju profite na račun građana. Vrijeme je da kažemo dosta!“, poručili su iz organizacije „Alternativa Crna Gora“ na društvenim mrežama.
Akciju su podržali premijer Milojko Spajić, neke nevladine udruge i sindikati, a usprotivili su se Privredna komora i Udruga potrošača Crne Gore.
- Ideja se širi i Bugarskom gdje su četiri organizacije pozvale na bojkot trgovaca i trgovina mješovitom robom 13. veljače - kaže koordinator inicijative i bivši bugarski veleposlanik u Hrvatskoj Velizar Enchev.
Pokret do sada nije zahvatio Albaniju i Sloveniju, dok su Rumunji i dalje po strani.
Neki su političari pozvali Rumunje da bojkotiraju supermarkete na jedan dan, tvrdeći da oni ne prodaju rumunjske proizvode. Do sada potrošači nisu poduzeli takve mjere. Umjesto toga, ministar poljoprivrede Florin-Ionuț Barbu rekao je kako vjeruje da bi takav bojkot značio "bankrot rumunjskih prerađivača", budući da 70 posto proizvoda u maloprodajnim trgovinama u Rumunjskoj proizvode rumunjske tvrtke za preradu hrane.
U Albaniji nije došlo do bojkota supermarketa, unatoč povremenim pozivima na društvenim mrežama. Vlada je prošle godine podigla plaće državnim službenicima, povećala mirovine, a ove godine snizila cijene struje. Povećanje plaća i mirovina nije pratilo značajno povećanje cijena u supermarketima.
Ni u Sloveniji nije bilo organiziranog bojkota trgovina, iako su visoke cijene hrane glavna tema javne rasprave. Prema Državnom uredu za statistiku, cijene hrane i bezalkoholnih pića stabilizirale su se 2024. godine nakon razdoblja snažnog rasta.
Međutim, trgovački centri u slovenskim mjestima uz hrvatsku granicu zabilježili su nagli porast posjeta tijekom bojkota u Hrvatskoj. Kupci iz Hrvatske kažu da su hrana i sredstva za čišćenje u Sloveniji puno jeftiniji. U međuvremenu, slovenski kupci sve češće odlaze u susjednu Italiju u potrazi za povoljnijim cijenama.
Ograničenje cijena
Hoće li bojkoti donijeti dugoročne promjene ili samo podići svijest, tek će se vidjeti. Ipak, jedan od odgovora bila je inicijativa političara za ograničavanje cijena.
Naime, Vlada FBiH obećala je zamrznuti cijene za 50 proizvoda, dok je vlada bh. entiteta Republika Srpska najavila pojačane inspekcijske kontrole i strože kazne za trgovce koji neopravdano dižu cijene.
- U Bugarskoj, savez lijevog centra BSP - Ujedinjena ljevica podnio je prijedlog zakona za određivanje maksimalne marže na osnovne namirnice - rekla je zastupnica Nina Dimitrova .
Sličan prijedlog zakona uložio je i MRF - Novi početak. Dvije političke snage zabrinute su što stotine tisuća građana zbog visoke inflacije ne mogu priuštiti najosnovnije prehrambene proizvode. S druge strane, Državno udruženje za modernu trgovinu (AMT) smatralo je da su takve cjenovne granice odgovorne za rast inflacije.
Vlada Republike Hrvatske odgovorila je na bojkote proširenjem popisa proizvoda s ograničenim cijenama za 40 novih artikala, uključujući brašno, mlijeko, meso, kruh, peciva, sokove i higijenske proizvode.
Mnogo buke ni oko čega?
U Sjevernoj Makedoniji Uprava javnih prihoda priopćila je da je promet u osam najvećih trgovinskih lanaca 31. siječnja pao za 46,59 posto u odnosu na isti dan prošlog tjedna. No podaci pokazuju i da je dan nakon bojkota promet bio veći za 11,2 posto.
Premijer Hristijan Mickoski izrazio je razumijevanje za bojkot i pozvao na dijalog s proizvođačima, distributerima, trgovačkim lancima i potrošačima, kako bi se izbjegla eskalacija situacije. Prema njegovim riječima, pojedini proizvođači, dobavljači i trgovci trikovima pokušavaju povećati cijene proizvoda, pravdajući to poskupljenjem na burzama. "Znamo da to nije slučaj", kaže Mickoski.
Ministar gospodarstva i rada Besar Durmishi rekao je da je pravo potrošača odlučiti kako i gdje će potrošiti svoj novac.
- Razumijem to jer određeni subjekti žele ostvariti enormne profite na račun ljudi – rekao je ministar rada Sjeverne Makedonije Besar Durmishi.
Podaci crnogorske Porezne uprave pokazali su da je bojkot 31. siječnja bio uspješan, jer je pet najvećih trgovačkih lanaca zabilježilo pad prihoda od 56,14 posto u odnosu na isto razdoblje tjedan dana ranije.
Međutim, podaci su također otkrili da je ovih pet lanaca zabilježilo porast prihoda od ukupno 1,1 milijun eura dan prije i dan nakon bojkota u usporedbi s istim danima prethodnog tjedna.
Jednako tako, porezna uprava Srbije objavila je da je 31. siječnja ukupan promet pet ciljanih trgovaca manji za otprilike trećinu u odnosu na dan ranije.
U Hrvatskoj, gdje je sve počelo, prvi nacionalni bojkot 24. siječnja doveo je do pada prometa od 44 posto, a vrijednosti prodaje od 53 posto. Drugi bojkot 31. siječnja rezultirao je manjim padom prodaje, a dodatno je oslabio tijekom trećeg, tzv. „Kupuj ništa“ bojkotom, u petak 7. veljače.
Ostaje upitno koliko bojkot može pridonijeti usporavanju inflacije. U svakom slučaju, građane iznimno frustrira kada vide da su neki proizvodi u Hrvatskoj, koja je 2023. uvela euro, skuplji nego u razvijenijim članicama EU-a.
