Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se temelji na odlukama ZAVNOBIH-a iz 1943. godine, i ove godine obilježava duboke političke i društvene podjele u zemlji. U Republici Srpskoj taj je dan običan radni dan, dok je u Federaciji BiH službeni neradni dan. No, veće svečanosti organiziraju se gotovo isključivo u područjima s bošnjačkom većinom, dok među Hrvatima prevladava nezainteresiranost, a Srbi ga u potpunosti odbacuju.
Tijekom dana u Federaciji su bošnjački političari naglašavali značaj ZAVNOBIH-a, koji, prema njihovim riječima, predstavlja obnovu bosanskohercegovačke državnosti i temelje za modernu državu. Predstavnici srpskog političkog vrha, s druge strane, smatraju da je ovaj datum povijesno i politički irelevantan te ga ignoriraju, dok hrvatski politički predstavnici uglavnom izostaju s organiziranih obilježavanja, iako su neki uputili čestitke.
"Je li BiH uopće država ili je međunarodni protektorat? Taj problem jasno se vidi u nedostatku konsenzusa oko ključnih političkih pitanja, uključujući obilježavanje Dana državnosti," rekao je politolog i novinar Branimir Galić. "Za sve važne političke odluke pita se međunarodna zajednica, a mi još uvijek nemamo zajedničku viziju kako BiH treba izgledati", dodaje Galić.
Povijesni kontekst i kontroverze oko ZAVNOBIH-a
Prvo zasjedanje ZAVNOBIH održano je 25. studenoga 1943. u Mrkonjić Gradu, kada je 247 delegata, uglavnom iz redova komunističkog pokreta, usvojilo rezoluciju kojom su definirani državni temelji BiH. U toj rezoluciji istaknuto je kako BiH pripada i Srbima, i Hrvatima, i Bošnjacima (tada Muslimanima), te su zajamčena jednaka prava svih naroda.
No, profesor Enver Kazaz s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe kako je značaj ZAVNOBIH-a danas narušen političkim reinterpretacijama, osobito unutar bošnjačke politike. "Cijela bošnjačka politička struktura pokušava osloboditi ovaj praznik od njegovog komunističkog sadržaja i pretvoriti ga u neku vrstu pseudopatriotizma. Time je izgubljen izvorni smisao ovog datuma," rekao je Kazaz.
Kazaz također upozorava na ignoriranje ključne poruke ZAVNOBIH-a, koja uključuje jednakost svih naroda. "Bošnjačka politika često zaboravlja da je Dan državnosti utemeljen na principu konstitutivnosti naroda, a umjesto toga pretvara ga u alat za promicanje unitarizacije BiH. To najbolje ilustriraju politički stavovi Željka Komšića, koji često graniče s bošnjačkim nacionalizmom," dodao je Kazaz.
ZAVNOBIH kao osnova za dijalog
Milan Sitarski, stručni suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI), naglašava kako je povijesna poruka ZAVNOBIH-a važna za budućnost zemlje. "Bosna i Hercegovina je i hrvatska, i srpska, i bošnjačka, ali nije ni hrvatska, ni srpska, ni bošnjačka u smislu monopola bilo kojeg naroda. Ta formula mora biti temelj za svaki unutarnji dogovor," istaknuo je Sitarski.
Pritom je upozorio na česte pokušaje političkih elita da iskoriste povijest za vlastite ciljeve. "To je slično odnosu prema kralju Tvrtku, kojega svi svojataju, ali samo da bi dokazali kako upravo njihov narod ima pravo na BiH. ZAVNOBIH je temelj za zajedničku BiH, ali samo ako ga svi priznaju," dodao je.
Branimir Galić ocjenjuje da je nepoštivanje povijesne poruke ZAVNOBIH-a jedan od razloga zašto BiH i dalje nema zajedničku viziju.
"Demokratska država na papiru baštini za državni praznik datum koji je nastao u totalitarnim i nedemokratskim okolnostima. Bez zajedničkog dogovora svih političkih čimbenika, BiH ostaje podijeljena i nestabilna", rekao je Galić.
Različita tumačenja u entitetima
U Republici Srpskoj Dan državnosti nema nikakav službeni status. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, nazvao ga je "falsificiranjem povijesti i bošnjačkim političkim mitom".
Dodik i drugi predstavnici srpske politike smatraju da je Daytonski sporazum jedini stvarni temelj državnosti BiH, budući da je tada priznata i definirana Republika Srpska.
Unatoč tome, manja skupina građana simbolično je obilježila Dan državnosti polaganjem vijenaca u Mrkonjić Gradu, mjestu održavanja prvog ZAVNOBIH-a.
Potreba za kompromisom
Stručnjaci se slažu kako je za budućnost BiH ključno ponovno oživjeti izvorni duh ZAVNOBIH-a, koji se temelji na jednakosti i uvažavanju svih naroda.
"Prava poruka ovog dana je ustavni patriotizam, a ne populizam i jednostrano tumačenje povijesti", zaključio je Galić.
Dok su podjele u društvu očite, povijesni dokumenti poput ZAVNOBIH-a mogli bi poslužiti kao osnova za dijalog i međusobno razumijevanje, ali samo uz zajednički pristup svih političkih aktera u zemlji.
