Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu objavio je korespondenciju bosanskog franjevca fra Josipa Markušića (1880. - 1968.) i slovenskog arhitekta Josipa (Jože) Plečnika (1872. - 1957.).
Objavljivanjem korespondencije koju su bosanski franjevac fra Josip Markušić i slovenski arhitekt Josip (Jože) Plečnik vodili od 1932. do 1956. godine, javnosti se predočuje važna i rijetka dokumentacija: važna, jer u pojedinostima ilustrira ostvarenje jednoga od važnijih Plečnikovih djela iz crkvene arhitekture; rijetka utoliko što sadrži cjelovitu sačuvanu prepisku između umjetnika i naručitelja djela, priopćili su iz Franjevačkog samostana sv. Luke.
Korespondencija se tiče najvećim dijelom gradnje crkve sv. Ante u Beogradu, Plečnikov projekt iz 1928. koji je Markušić kao rukovoditelj i organizator radova preuzeo 1932. godine. Korespondencija obuhvaća preko 700 pisama, dopisnica i različitih dokumenata i trajala je sve do Plečnikove smrti 1957. godine.
"Iz razumljivih razloga prepiska je do premještaja Markušića iz Beograda u Jajce 1940. godine bila češća nego u godinama koje su slijedile. Ratnih godina 1941. do 1945. ona je znatno opala, pri čemu je 1943. i 1944. bila potpuno prekinuta. Rat i politička situacija odražavali su se ne samo na učestalost, nego i na sadržaj i formu korespondencije", navodi se u priopćenju.
Korespondencija se, osim pitanja o umjetnosti i crkvenom graditeljstvu, dotiče i općedruštvenih i religioznih pitanja kod čijih su prosudbi Markušić i Plečnik bili vrlo bliskih nazora. Iz korespondencije se može jasno ocrtati duhovni, intelektualni i socijalni profil Plečnika i Markušića, koji su se razlikovali podrijetlom i zanimanjem, ali koji su kroz umjetnost otkrili srodnost svjetonazora i pretočili je u iskreno prijateljstvo.
Korespondenciju je priredio i komentirao dr. Jozo Džambo u suradnji s prof. dr. Damjanom Prelovšekom. Urednik korespondencije je fra Drago Bojić. Lekturu i redakturu potpisuju fra Stipo Kljajić i Darko Rubčić, grafičko oblikovanje Branko R. Ilić, a tisak i uvez „Grafotisak“ iz Gruda. Recenzenti korespondencije su Franci Lazarini, Ivan Lovrenović i fra Ivan Šarčević. Suizdavači ovog vrijednog djela su Franjevački samostan sv. Ante (Beograd), ZRC SAZU (Ljubljana) i izdavačka kuća Synopsis (Zagreb-Sarajevo).
Tiskanje korespondencije pomogle su župe samostanskog područja (Dobretići, Kotor Varoš, Podmilačje, Sokoline i Vrbanjci), Općina Jajce i Općina Prozor-Rama.
