Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom mandatu u Bosni i Hercegovini dvaput je intervenirao u Izborni zakon BiH i jednom u Ustav Federacije BiH. Promjene koje je nametnuo izazvale su značajne političke reakcije i otvorile pitanja o njihovim dugoročnim posljedicama na funkcionalnost države.
Jedna od ključnih intervencija odnosi se na redefiniranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što je izazvalo zabrinutost među hrvatskim političkim predstavnicima. Politolog i novinar Branimir Galić naglašava da je Schmidt ovim izmjenama značajno suzio ovaj institut:
„Sveo je zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na pitanja identiteta, vjere, jezika i kulture te samog ustavnog uređenja. Na primjer, Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji prema ovim izmjenama nema osnove za upotrebu tog mehanizma.“
Damir Džeba, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ističe da se mehanizam zaštite rijetko zloupotrebljavao:
„Na državnoj razini korišten je 15 puta u 30 godina, od čega čak 13 puta od strane Bošnjaka, a dva puta Hrvata. Na razini Federacije korišten je 17 puta, podjednako među Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. To pokazuje da ne možemo govoriti o zlouporabi.“
Schmidt je povećanjem broja izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH otežao isključivanje hrvatskih predstavnika iz vlasti. Ipak, Džeba izražava zabrinutost zbog intervencija visokog predstavnika:
„Bolje je kada domaći političari konsenzusom donose odluke jer su takve odluke dugotrajnije i potiču pomirenje unutar konstitutivnih naroda.“
Jedna od Schmidtovih izmjena nalaže da zakon usvojen u Zastupničkom domu mora biti razmatran u Domu naroda u roku od 75 dana. Prema riječima Galića, ovaj potez ima za cilj ubrzavanje procesa, ali također ugrožava mehanizme zaštite:
„Ako je cilj spriječiti blokade, ostavljanje vitalnog nacionalnog interesa moglo bi biti prihvatljivo. Međutim, njegovo ukidanje otežava očuvanje interesa konstitutivnih naroda.“
Izmjene koje je Schmidt nametnuo izazivaju rasprave o budućnosti BiH. Džeba naglašava važnost suvereniteta države:
„BiH treba donositi odluke konsenzusom domaćih političara, a ne putem stranih intervencija koje su iznad Ustava i parlamenta.“
Galić upozorava da ove promjene mijenjaju temelje Federacije BiH postavljene Washingtonskim sporazumom:
„S ovim izmjenama postupno se mijenja bit Federacije i sama suština sporazuma koji je temelj Federacije BiH.“
Dok Schmidtove odluke olakšavaju uključivanje hrvatskih predstavnika u vlast, dugoročne posljedice njegovih intervencija tek će se pokazati u narednim političkim ciklusima.
