Iskustva Hrvatske u privlačenju sredstava iz fondova Europske unije mogu poslužiti kao vrijedan primjer Bosni i Hercegovini na putu prema članstvu u Uniji. Europska unija najviše sredstava iz proračuna izdvaja za poljoprivrednu i kohezijsku politiku s ciljem ravnomjernog razvoja članica i njihovih regija, a za učinkovitije korištenje tih fondova nužno je osnažiti ljudske i institucionalne kapacitete, rečeno je u prilogu RTV Herceg-Bosne.
„Kontinuirano smo gradili kulturu rada u EU fondovima. Danas u sustavu imamo oko 2.500 zaposlenih. Da bismo osposobili te kapacitete, osim samog rada na projektima i pripremi poziva, uspostavljen je edukacijski okvir. Do sada smo održali više od 19.000 edukacija,“ izjavio je Lovro Novoselac iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Republike Hrvatske.
Marko Perić iz istog ministarstva istaknuo je važnost očuvanja institucionalne memorije. „Ako imate ljude koji desetljećima predano rade svoj posao, to je velika prednost. Potrebno je raditi ne samo na privlačenju novih kadrova, nego i na zadržavanju iskusnijih,“ naglasio je Perić.
Poseban izazov za Hrvatsku bio je osiguranje ravnomjernog razvoja regija. Prema Novoselčevim riječima, Grad Zagreb, kao gospodarski najrazvijeniji, isključen je iz industrijske tranzicije kako bi se povećala konkurentnost drugih regija, poput Panonske, Jadranske i Sjeverozapadne Hrvatske. „Smislili smo politike koje omogućuju ovim regijama stvaranje dodatne vrijednosti unutar regionalnih lanaca vrijednosti i prioritetnih niša,“ dodao je Novoselac.
U području poljoprivrede, zajednička poljoprivredna politika EU omogućila je Hrvatskoj financiranje kroz izravna plaćanja i sredstva za ruralni razvoj. Anita Sever Koren iz Ministarstva poljoprivrede RH pojasnila je kako funkcionira sustav potpore: „Izravna plaćanja su godišnja sredstva po hektaru, a kroz fond za ruralni razvoj poljoprivrednici mogu dobiti sredstva za projekte koji unapređuju proizvodnju.“
Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidatkinja, već sada može početi s usklađivanjem zakonodavstva prema europskim standardima, što bi olakšalo buduće povlačenje sredstava iz fondova. „Dobro je uspostaviti zakonodavne temelje za funkcioniranje institucija koje će isplaćivati potpore, čak i ako trenutno ne postoji takav sustav potpore,“ rekla je Sever Koren, naglasivši važnost pravodobne pripreme za korištenje fondova.
Iako Hrvatska koristi značajna sredstva EU fondova, izazov ostaje niska konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje na otvorenom tržištu. „Moramo nastaviti mijenjati strukturu i veličinu proizvodnje kako bismo postali samodostatni,“ zaključeno je u prilogu.
Europski fondovi ključni su za jačanje konkurentnosti i ravnomjerni razvoj, a Hrvatska svojim primjerom može biti vodič Bosni i Hercegovini na europskom putu.
