Domaći politički dužnosnici, neovisno dolaze li iz vlasti ili oporbe, u budućnosti će morati preuzeti više odgovornosti i brže donositi važne odluke na europskom putu, poruka je to iz Bruxellesa. Europska unija pruža veliku priliku Bosni i Hercegovini i zemljama u regiji da pokažu puni kredibilitet i spremnost za priključivanje članstvu.
Hoće li europski put napredovati i kojom dinamikom, najviše ovisi o samoj Bosni i Hercegovini. No, trenutna politička situacija u zemlji, prema mišljenju izvjestitelja Europskog parlamenta za BiH Ondreja Kolara, ne ulijeva optimizam.
„Moj je dojam da se mnogi ljudi na položajima oslanjaju na vanjski faktor i ne žele preuzeti vlastitu odgovornost, provoditi reforme te zemlju povesti naprijed. Čini mi se da se oslanjaju na druge u vlastitim odlukama, a onda kada taj netko drugi donese odluku, onda im je to alibi za vlastito nedjelovanje. To onda usporava cijeli proces reformi”, rekao je Kolar.
EU neće donositi odluke umjesto BiH
Na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti poručeno je da je u BiH potreban unutarnji dijalog između triju konstitutivnih naroda bez međunarodnog intervencionizma. Pitali smo Kolara koliki utjecaj EU može imati na buduće procese u zemlji.
„Europska unija nije ovdje da donosi odluke umjesto bilo koga, ona može samo pokazati smjernice i put kojim treba ići kako bi se ostvario napredak. Možemo ponuditi pomoć, ali ne možemo donositi odluke. Kada čujem da bi EU trebala nešto odlučiti ili učiniti – ne, to nije moguće. Kada zemlja postane dio EU, onda postoji određeni utjecaj, ali ako je zemlja izvan Unije, ne možete se miješati na način da govorite odgovornima što bi trebali učiniti”, istaknuo je Kolar.
Geopolitički trenutak i primjer Albanije
Politika proširenja EU dugo je bila u drugom planu, sve dok ruska agresija na Ukrajinu nije ponovno otvorila prostor za širenje Unije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
„Zemlje zapadnog Balkana imaju sada priliku, a neke su je jako dobro iskoristile. Pohvalit ću Albaniju koja je napravila ogroman napredak – prije nekoliko dana otvorila je i zadnji klaster pregovaračkih poglavlja. U vrlo kratkom roku pokazala je da se može ići poprilično brzo i na taj način svojim građanima poslati poruku da se isplati. Treba se, naravno, puno raditi, ali to je nadohvat ruke ako postoji politička volja i ako se ide tempom koji je moguć. Želio bih da sve zemlje Zapadnog Balkana iskoriste ovu priliku, a konkretno najviše bih želio kao šef delegacije za BiH da to učini Bosna i Hercegovina”, rekao je predsjedatelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davor Ivo Stier ističući primjer Albanije.
Dayton i različiti pogledi na put naprijed
Daytonski mirovni sporazum donio je mir, ali i složenu političku arhitekturu u BiH. Europski parlamentarci Kolar i Stier imaju različita viđenja o tome kako postići reformski napredak.
„Ljudi u BiH moraju izabrati političare koji shvaćaju da je Dayton privremen i da on ne može vječno trajati te da zapravo usporava napredovanje Bosne i Hercegovine. Ona bi se čak mogla nazvati i nekom vrstom protektorata ako postoji netko tko ima moć donositi odluke iznad domaćih političara, ako može mijenjati zakone, onda će mnogi reći da je riječ o protektoratu. Građani moraju shvatiti da moraju izabrati političare koji vide da ovakav sustav usporava razvoj zemlje, kao i one koji su spremni krenuti naprijed i preuzeti odgovornost”, poručio je Kolar.
Stier je pak naglasio važnost ustavnog okvira:
„Način na koji se to čini mora biti u skladu s ustavom, dakle u skladu s Daytonom jer je on donio taj ustav. To ne znači da se ništa ne može promijeniti ili da je to fiksirano zauvijek, ali način na koji se to mijenja, na koji se to amandmanima i reformama čini, mora biti u skladu s postojećim ustavnim poretkom i idejom Daytona o unutarnjim balansima u BiH. Nije dovoljno da se za EU zalaže samo jedan čimbenik ako ne postoji širi konsenzus.”
Konsenzus postoji, ali reforme kasne
Prema mnogim relevantnim istraživanjima, konsenzus oko ulaska BiH u Europsku uniju postoji u gotovo svim dijelovima zemlje, iako politička realizacija ide znatno sporije.
U Uniji se nadaju da će BiH u što kraćem roku ispuniti preostale uvjete za otvaranje pristupnih pregovora.
