Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u utorak u Varšavi hrvatsko predsjedanje Inicijativom triju mora (3SI), neformalnom platformom koju su 2015. pokrenuli Zagreb i Varšava, dok su predsjednici država 3SI naglasili da je ona uključenim zemljama donijela energetsku sigurnost i otpornost, nazivajući je "strateškom platformom".
Plenković je sudjelovao u utorak na predsjedničkom poslovnom panelu na temu Povezivanje za rast koji se održao uz samit Inicijative, uz desetak šefova država te platforme.
"U trenutku kad Hrvatska preuzima predsjedanje 3SI veselimo se ugostiti samit i poslovni forum sljedeće godine. Naši glavni prioriteti bit će ojačati ekonomsku i energetsku suradnju i ojačati infrastrukturnu povezanost širom regije Baltik-Jadran-Crno more", rekao je hrvatski premijer.
Plenković je naglasio i važnost poboljšanja financiranja projekata inicijative, te jačanje parlamentarne suradnje. U kontekstu transatlantskih veza, istaknuo je važnost dolaska na samit američkog ministra za energetiku Chrisa Wrighta.
Nazvao je bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović "vizionarkom", zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejom Dudom, zbog činjenice da stoje iza ove inicijative lansirane prije deset godina u cilju povezivanja zemalja na 'okomici' između Baltika, Jadrana i Crnog mora, kako bi se premostio jaz u razvoju između tog dijela EU-a i onog zapadnog, a koja se u međuvremenu pokazala iznimno važnom i prerasla svoje inicijalne ciljeve.
Plenković je ponovio i da Hrvatska postaje novo energetsko čvorište i u tom kontekstu naglasio važnost Rijeke i Krka, te podsjetio da je kapacitet LNG terminala na tom hrvatskom otoku proširen na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje što će omogućiti opskrbu i drugih zemalja središnje i istočne Europe.
Poljski predsjednik Andrzej Duda, kojemu je ovo zadnji veliki međunarodni događaj koji organizira jer mu u svibnju ističe mandat, naglasio je da postoje "opipljivi rezultati" djelovanja inicijative, a projekt je, kako je naglasio, postao još važniji nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. Zahvalio je SAD-u na potpori od samog pokretanja inicijative.
Predsjednici država koji su govorili u utorak na poslovnom forumu istaknuli su kako je povezivanjem država u trokutu Baltik-Jadran-Crno more i njihovom regionalnom suradnjom ojačana energetska neovisnost i sigurnost tih zemalja pa tako i njihova otpornost.
"Tko je mogao misliti 2015. da će se Europa u sljedećih 10 godina susresti s takvim krizama?" istaknuo je bugarski predsjednik Rumen Radev.
Inicijativa triju mora je hrvatsko-poljski projekt nastao uz snažnu potporu SAD-a 2015., a članice su joj uz te dvije države još Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka, podsjeća Hina.
Inicijativa je stvorena, kako je kazao Plenković, ne samo da bi ojačala regionalnu suradnju između tri mora, već su te zemlje pokazale i da je njihova suradnja na korist čitavoj EU, te otvorena jačanju transatlantske suradnje.
Ona je posebno važna, kako je naglasio češki predsjednik Petr Pavel, u vremenima kada postoji sigurnosni pritisak s istoka, misleći na Rusiju, a ekonomski sa zapada, misleći na nejasnu ekonomsku politiku i carine američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"To nije samo regionalni projekt već strateška platforma", kazao je predsjednik Estonije Alar Karis.
Inicijativa se od početka temeljila na snažnim transatlantskim odnosima pa je tako SAD i njezin strateški partner - uz Njemačku, Europsku komisiju i Japan, a pridružene članice su Ukrajina i Moldavija.
Iako je inicijativa otvorena za članstvo samo državama članicama Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva, ona je otvorena za partnerstvo i drugim državama.
Tako bi se od ranije pridruženim članicama Moldaviji i Ukrajini u utorak u tom statusu inicijativi trebale priključiti i Crna Gora i Albanija, a strateškim partnerima Turska i Španjolska.
