Republika Hrvatska uvela je euro kao službenu valutu početkom 2023. godine, čime je postala jedina zemlja članica Europske unije koja je to učinila u razdoblju visoke globalne inflacije. Iako je prijelaz izazvao određene polemike, stručnjaci ocjenjuju da zemlja sada ostvaruje gospodarske koristi, a gospodarstvo pokazuje stabilnost i otpornost na globalne krize.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) ističu kako je uvođenjem eura uklonjen valutni rizik koji je ranije opterećivao gospodarstvo, dok se pozitivni učinci odražavaju i na kamatne stope. Građani Hrvatske danas se mogu zaduživati po istim kamatnim stopama kao i građani Njemačke, navode iz HNB-a.
Rješenje za eurizirane zemlje poput BiH
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u izjavi za RTV HB naglašava kako uvođenje eura posebno koristi zemljama poput Bosne i Hercegovine, čija je valuta, konvertibilna marka, već fiksno vezana uz euro.
„Rekla bih za zemlju poput Bosne i Hercegovine da su prije svega vrlo velike koristi od samog ulaska u Europsku uniju. A onda kasnije, jednog dana, u EU treba naravno raditi i na uvođenju eura kao svoje valute, jer se preko eura tek mogu osjetiti sve prednosti u Europskoj uniji“, kazala je Švaljek.
Viceguverner HNB-a Michael Faulend smatra kako euro može riješiti problem eurizacije koji je prisutan u zemljama poput BiH.
„Zemlje koje su vrlo visoko eurizirane, a BiH je jedna od njih, Hrvatska je isto tako bila jedna od tih zemalja. Način na koji se zemlja može izbaviti iz tog problema eurizacije je isključivo ako jednog dana uvede euro. Tada sve te ranjivosti koje eurizacija nosi sa sobom na gospodarstvo nestaju“, rekao je Faulend za RTV HB.
Gospodarski rast zahvaljujući euru i europskim fondovima
Hrvatsko gospodarstvo prema projekcijama raste po stopi od 3 % godišnje, što je brže od prosjeka Europske unije. Tome su pridonijeli europski fondovi, ali i euro, koji je hrvatskim poduzetnicima olakšao poslovanje na jedinstvenom tržištu EU.
„Ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme, koja je bila potrebna kako bi se euro uveo, a naravno i kako bi Hrvatska ušla u EU još prije toga, uspostavila je gospodarske stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i održiv“, ocjenjuje Faulend.
Podizanje životnog standarda ključni izazov
Međutim, i dalje ostaje izazov podizanja životnog standarda građana, ističe dr. sc. Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu.
„Mi smo i dalje svjedoci iseljavanja ljudi iz Hrvatske, a jedini pravi recept da se smanji taj pritisak iseljavanja je daljnje povećanje životnoga standarda. U tom dijelu svakako će za vlasti u Hrvatskoj i dalje biti provedba brojnih reformi. Dio njih se provodi u okviru Plana za oporavak i otpornost, vidimo određene rezultate, ali u idućim godinama ćemo tek bolje moći spoznati koliko su doista te reforme bile uspješne“, kazao je Puljiz za RTV HB.
Uvođenje eura i inflacija
Iako su građani u početku imali dojam da je uvođenje eura izazvalo rast cijena, službeni podaci govore da su te promjene bile minimalne.
„Sama činjenica da smo uveli euro nije bitno dodatno ubrzala inflaciju i sva naša istraživanja, kao i istraživanja potpuno neovisnih institucija, Eurostata i Europske središnje banke, pokazala su da je jednokratni cjenovni učinak uvođenja eura bio vrlo nizak, na razini između 0,2 % i 0,4 %“, pojasnila je Švaljek.
Faulend je dodao da su cijene u pojedinim sektorima, poput uslužnog, ipak osjetno porasle, ali da to nije povezano isključivo s uvođenjem eura.
„Neke cijene jesu reagirale više, a neke nisu reagirale. Ono što smo mi detektirali je da se u uslužnom sektoru primijetio jedan manji pomak cijena i ljudi su naravno pod dojmom toga“, rekao je Faulend.
Građani se prilagođavaju novoj valuti
Građani Hrvatske polako se navikavaju na novu valutu, iako su visoke cijene i dalje veliko opterećenje zbog nižeg standarda u usporedbi s razvijenijim članicama EU.
Unatoč tome, stručnjaci ocjenjuju da euro donosi dugoročnu stabilnost i gospodarski rast, uz smanjenje ranjivosti na globalne ekonomske šokove.
