Dok se očekuju konkretne odluke sa sjednice Vijeća za provedbu mira te odgovor na pitanje hoće li Bosna i Hercegovina uskoro dobiti novog Visokog predstavnika, pred zgradom OHR-a jučer se, u organizaciji Asocijacije "Krug 99", okupio skroman broj građana. Iskazali su nezadovoljstvo zbog mogućeg reduciranja ovlasti Visokog predstavnika, uz poruku kako žele da novi šef OHR-a bude iz Europe. No, jesu li ovakve poruke zakasnile i mijenja li se drastično smjer međunarodne politike prema BiH?
"Poprilično su rezignirani posljednjim događanjima na međunarodnom polju s refleksijom na Bosnu i Hercegovinu svakako. Vidi se da BiH prije svega nije toliko u fokusu međunarodnih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, a i Europska unija se sve više zabavila što se kaže 'o svom jadu'uzevši u obzir sve probleme koji se tamo događaju. Očekujem daljnje političke tenzije pošto je za očekivati da nikome u potpunosti neće odgovarati izbor novog Visokog predstavnika. Jednoj strani možda da, možda i dvije strane, a trećoj ne, ili ako trećoj bude odgovarao onda ove prve dvije neće biti zadovoljne. To sve se nadovezuje generalno na situaciju u BiH", kazao je komunikolog i politički analitičar Mladen Bubonjić.
"Po tim prosvjedima na kojima se okupilo možda nekoliko desetina ljudi, ne znam možemo li uopće govoriti o stotinama vidimo i da je bošnjačka javnost umorna od ovakvog načina vođenja politike i kreiranja ovakvih narativa u bosanskohercegovačkom društvu, pa i to bi mogao biti pokazatelj nekih promjena, nadajmo se na bolje", dodao je politolog Danijel Vidović.
Ono što sve javnosti u Bosni i Hercegovini najviše zanima je u kojoj mjeri bi se mogle redefinirati ovlasti Visokog predstavnika, o čemu se sve glasnije govori. No, jasno je kako će oko svega ključnu riječ imati SAD, koje su i dalje glavni predvodnik svih procesa u BiH.
"To je po svemu vidljivo, samo oni projekti i oni procesi iza kojih stoji američka administracija prolaze i oko njih se vrlo brzo postigne suglasje. Naravno svi očekujemo sukladno dosadašnjim najavama da će u velikoj mjeri biti reducirana uloga visokog predstavnika i da se vrlo vjerojatno bonnske ovlasti više neće koristiti", objašnjava Vidović.
Promjene međunarodne politike prema BiH mogu redefinirati i unutarnje odnose u zemlji, posebno kada se uzme u obzir da ključni akteri imaju barem tri različita pogleda na prošlost, sadašnjost i budućnost zemlje, što godinama otežava njenu funkcionalnost.
"Žalosna je istina da se bez nazočnosti međunarodne zajednice ne može riješiti ovaj problem, a opet s druge strane, sama nazočnost međunarodne zajednice u ovoj zemlji je rak rana, zato što je nepojmljivo za jednu demokratsku suverenu zemlju da imate jednog stranog tutora u bilo kojem obliku. Bilo da je to visoki predstavnik, neke druge međunarodne organizacije koje u suštini implicitno ne dopuštaju da se određene politike sprovode, koje bi išle ili na štetu jednih ili na korist drugih", ističe Bubonjić.
Izvjesne promjene u međunarodnim odnosima prema Bosni i Hercegovini mogle bi natjerati i domaće političke aktere na veću odgovornost. Bez obzira na ime novog Visokog predstavnika i kakve će mu biti ovlasti, sudbina svih ljudi u BiH ovisi prije svega o njima samima.
