Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatra načela (prvo čitanje) Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, čiji su predlagatelji članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić.
Riječ je o jednom od dva zakonska prijedloga čije je usvajanje jedan od uvjeta za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Kemal Ademović u uvodnom je obraćanju kazao da je riječ o prijedlogu zakona koji je Ministarstvo pravde BiH uputilo Vijeću ministara BiH, ali koji zbog opstrukcija u Vijeću ministara nikada nije službeno upućen Parlamentarnoj skupštini BiH.
Dodao je da su usvajanje zakona u Vijeću ministara BiH blokirali ministri iz SNSD-a.
– Stoga smo mi, kao članovi Kolegija, bili prisiljeni u parlamentarnu proceduru uputiti Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Iako ovaj prijedlog zakona zasigurno predstavlja korak naprijed u usklađivanju našeg zakonodavstva s europskim standardima te, što je posebno važno, potvrđuje kontinuitet postojanja VSTV-a kao institucije, smatram da postoje određena rješenja koja treba doraditi – kazao je Ademović.
Dodao je kako je zbog toga inzistirao da se ovako važan i složen zakon razmatra najmanje po skraćenom postupku, kako bi se izaslanicima omogućilo da kroz amandmansku fazu unaprijede tekst zakona.
Ademović smatra da taj zakon predstavlja prvi korak prema ozbiljnoj reformi pravosuđa, što je, kako je rekao, potvrdilo i Venecijansko povjerenstvo.
– Upravo smo se zbog toga odlučili predložiti ovu verziju zakona, nastalu u okviru radne skupine u kojoj su sudjelovali predstavnici VSTV-a i drugi stručnjaci. U odnosu na prvotni nacrt, ovaj je prijedlog znatno poboljšan – kazao je Ademović te dodao da zakon može i treba biti dodatno unaprijeđen, ali da ne predstavlja korak unatrag.
Istaknuo je kako je točno da su odredbe o minimalnoj etničkoj zastupljenosti članova Vijeća i dalje sadržane u prijedlogu, ali smatra da ih treba učiniti privremenima ili ih ukinuti te ići prema sustavu imenovanja koji se temelji isključivo na kvaliteti kandidata.
– Važno je da, prema ovom prijedlogu zakona, sastav Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća mora biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Zakon to propisuje i na tome treba inzistirati tijekom njegove provedbe, bude li usvojen – naveo je Ademović.
Dodao je kako se slaže da obvezu podnošenja izvješća o imovini i interesima treba proširiti i na druge članove obitelji, a ne samo na one koji žive u zajedničkom kućanstvu s nositeljem pravosudne dužnosti.
– Potrebno je ugraditi i druge preporuke koje se odnose na imovinu nositelja pravosudnih dužnosti. No, s druge strane, najvažnije je voditi računa o tome da se ne naruši funkcionalnost i učinkovitost rada samog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća kao institucije osnovane radi osiguravanja neovisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa.
U tom ću smjeru predložiti nekoliko amandmana, a budući da je zakon u prvom čitanju, pozivam vas da ga podržimo te da potom zajednički, kroz amandmansku fazu, pokušamo ovaj tekst učiniti što kvalitetnijim – kazao je Ademović.
Nakon Ademovića izaslanicima se obratio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, nakon čega je uslijedila rasprava izaslanika.
