Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kazao je da Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, koji danas razmatraju izaslanici, a čiji su predlagatelji članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, predstavlja najvažniji zakon za pravosuđe u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je da su 2023. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, kojima su uređeni tehnički integritet, veća odgovornost i transparentnost pravosuđa, te da je postojala obveza donošenja cjelovitog zakona u roku od godinu dana.
– Drago mi je da zahvaljujući izmjenama iz 2023. godine danas nitko ne može biti sudac, tužitelj ili napredovati u toj struci ako nije provedena provjera njegove imovine, koja je javno objavljena, kao i imovine članova kućanstva. Prvi put imamo presude zbog sukoba interesa, kao i poništena imenovanja, što prije 2023. godine nije bilo moguće. To je najznačajniji iskorak u našem pravosuđu – odluke VSTV-a više nisu konačne, nego podliježu preispitivanju – kazao je Bunoza.
Istaknuo je da ovaj zakon sadrži 23 pozitivna rješenja za pravosuđe u BiH.
– Tijekom izrade ovog zakona imali smo dva mišljenja Venecijanskog povjerenstva. Zakon ima 245 članaka, što govori o njegovoj složenosti i opsežnosti. Nastojali smo biti što otvoreniji i transparentniji. Prvi put smo nacrt zakona dostavili nevladinom sektoru te pozvali sve nevladine organizacije i akademsku zajednicu da doprinesu njegovoj izradi – naveo je Bunoza.
Prema njegovim riječima, jedna od najvećih prednosti novog zakona jest gotovo potpuno uklanjanje političkog utjecaja.
Kazao je da će prema prijedlogu zakona od ukupno 20 članova VSTV-a samo dva imenovati politička tijela, pri čemu te osobe ne mogu biti zastupnici niti članovi Vijeća ministara BiH.
– Ako bude usvojen, ovaj zakon o VSTV-u bit će jedan od zakona u Europi s najmanjim političkim utjecajem – formalno svega deset posto – kazao je Bunoza.
Dodao je da je transparentniji i način izbora članova VSTV-a, istaknuvši da su, za razliku od važećeg zakona, propisani javni pozivi i jasni kriteriji za izbor članova, kao i zapreke za članstvo u Vijeću.
– Također smo jasnije uredili položaj Tajništva VSTV-a, više nema uzastopnih mandata. Član VSTV-a također može imati samo jedan mandat. Svi stupaju na dužnost u isto vrijeme i svima mandat završava u isto vrijeme, čime se također sprječava mogući sukob interesa. Jasnije smo uredili i interne premještaje. Ocjenjivanje sudaca i tužitelja više nije u rukama jedne osobe, predsjednika suda, nego posebnih povjerenstava. Osigurana je i učinkovita pravna zaštita, čime će se spriječiti situacije kakve su se, nažalost, događale u praksi, da predsjednik suda uvjetuje ocjenu načinom presuđivanja. Sada postoje posebna povjerenstva i mogućnost sudske zaštite – pojasnio je ministar Bunoza pojedine odredbe predloženog zakona.
Govoreći o etničkim kvotama, kazao je da etničke kvote ne postoje.
– Postoje minimalne zastupljenosti kako bi se osigurala raznolikost Bosne i Hercegovine, odnosno najmanja zastupljenost pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih u omjeru 4, 4, 4 i 2 od ukupno 20 članova. No, ako pažljivo analizirate ono što smo predložili, u cijelosti smo proveli preporuke Venecijanskog povjerenstva. Ono nije tražilo ukidanje načela konstitutivnosti, nego da se prvenstveno vodimo stručnošću, uz poštovanje svih različitosti Bosne i Hercegovine – etničkih, spolnih i regionalnih. To smo i učinili – kazao je, među ostalim, Bunoza.
U tijeku je rasprava izaslanika o načelima predloženog zakona.
