Prošlo je više od mjesec dana od kada je pod izrazitim pritiskom američkog veleposlanika Murphyja većina federalnih zastupnika iz bošnjačkih stranaka preglasala hrvatske po pitanju Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Slično se očekuje i na sjednici federalnog Doma naroda koja bi se trebala održati u četvrtak. A obzirom da se ovaj plinovod treba povezati s plinovodom iz Hrvatske, te obzirom kako prolazi kroz većinski naseljene hrvatske sredine u Hercegovini, hrvatskim predstavnicima je sporno što bi ovim projektom upravljalo poduzeće BH Gas iz Sarajeva.
"Mi smo mišljenja da to ne može raditi tvrtka koja nema sve ono što je nužno u smislu znanja, iako ima dobro iskustvo gledajući samo vremenski, pa i povjerenja. Znamo što smo sve pratili kada je u pitanju BH Gas u zadnjih nekoliko godina od kaznenih prijava, dubioza kada je u pitanju poslovanje te tvrtke do realizacije projekata. Treba znati da njihovi projekti stoje prazni diljem Bosne, a sad bi kao trebali ovdje ulagati na prostoru gdje i Hrvatska treba povezati 70ak kilometara do granice", obrazložio je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, Dragan Čović.
A danas je na postupke odlazećeg američkog veleposlanika u BiH koji su iznad njegovih ovlasti upozorila i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko.
"Ove godine obilježavamo 30. godišnjicu potpisivanja Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma. No, krajem prošle godine američka administracija u BiH predvođena veleposlanikom Murphyjem je prekoračila svoje ovlasti i progurala zakon koji je ugrozio interes Hrvata u Bosni i Hercegovini i energetsku sigurnost Hrvatske tražeći i pritiskajući i preglasavajući hrvatske predstavnike po pitanju Južne plinske interkonekcije i to samo za njegov osobni interes. Dakle, kako bismo unaprijedili Daytonsko-pariški sporazum moramo surađivati s Trumpovom administracijom. Stoga kao netko tko predstavlja Europsku komisiju što ćete učiniti u spriječavanju ovog veleposlanika da ne prekoračuje svoje dužnosti dok čekamo imenovanje novog veleposlanika", kazala je zastupnica RH u Europskom parlamentu Željana Zovko.
U međuvremenu dok politički predstavnici Hrvata traže osnivanje novog javnog poduzeća u vlasništvu Vlade Federacije, koje bi upravljalo projektom Južne interkonekcije, a imalo središte u Mostaru, poduzeće BH Gas je krenulo u proces rekonstrukcije sukladno Zaključcima Zastupničkog doma Parlamenta Federacije izmjenivši Statut.
"Kroz ove izmjene omogućeno je uspostavljanje novih podružnica i timova koji će biti uključeni u realizaciju konkretno u ovoj situaciji, Južne interkonekcije ali i svih budućih interkonekcija. Očekujemo od ove reforme da će dovesti poboljšanja efikasnijeg upravljanja resursima i bržeg donošenja odluka što će pozitivno utjecati na naše daljnje poslovanje", komentira v.d. direktora "BH GAS d.o.o"
Sada dakle, postoji mogućnost osnivanja podružnica u više gradova u Federaciji, ali za sada je prioritet Mostar.
"Ovu odluku uprava "BH Gasa" će donositi u suradnji s Vladom Federacije BiH i resornim ministarstvom, uzimajući u obzir sve strateške ciljeve projekta. Prioritet je naravno podružnica u Mostaru pošto smo krenuli ka jugu i Južnoj interkonekciji, a onda ovisno od potreba postoji mogućnost i opcija izmjenom i dopunom ovoga statuta da se i u drugim gradovima gdje bude potreba osniva podružnica", zaključuje Baković.
Podsjetimo, Republika Hrvatska treba izgraditi još 70 kilometara plinovoda do Dugopolja do Imotskog, nakon čega bi stvorile mogućnosti za izgradnju plinovoda u BiH i to kroz dva kraka na širem prostoru Hercegovine i Središnje Bosne. Također, za izgradnju je potreban je i međunarodni sporazum između dvije države, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A do tada bi se trebala do kraja račistiti dvojba hoće li taj projekt u BiH voditi neko novo poduzeće ili podružnica BH Gasa u Mostaru.
Više u prilogu:
