Bosni i Hercegovini ostaje nekoliko ključnih zadataka koje je potrebno ispuniti u idućem razdoblju kako bi se moglo razmatrati i otvaranje pristupnih pregovora.
"Usvajanje Zakona o sudovima, Zakona o VSTV-u, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli. Od Bosne i Hercegovine se također očekuje i usvajanje Strategije upravljanja granicom, imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i priprema državnog plana za usvajanje Acquisa (op. a. legislative EU) i imenovanje državnog koordinatora za IPA-u", kazala je Elvira Habota, direktorica DEI.
A tko je od zemalja Zapadnog Balkana koje pretendiraju ka članstvu u Europskoj uniji, ostvario najveći napredak u proteklih godinu dana?
"Vidi se da je neki napredak dosegnula prvo Albanija, a potom i Crna Gora iako je i kod njih taj napredak dosta ograničen. Ali oni su sada svakako u stanju da mogu nekako okvirno napredovati u tom procesu. Dok s druge strane kada pogledamo koje države su u potpunom zastoju, to su Bosna i Hercegovina te Kosovo", mišljenja je politički analitičar Čermak.
A razlog zastoja koji se dogodio oko reformskog procesa u BiH nakon ožujka je prije svega loša politička klima i odnosi unutar vladajuće koalicije. A da bi BiH napravila neke iskorake na europskom putu, upravo ti unutarnji odnosi su ključni.
"Nažalost ti odnosi nisu na nekoj optimalnoj razini, nisu ohrabrajući da možemo očekivati da BiH može u iduća dva mjeseca nadoknaditi ono što je trebala odraditi u prethodnom razdoblju. U svakom slučaju ono što stoji u izvješću Europske komisije je realna ocjena stanja", objašnjava politolog Ivan Kraljević.
No projekt članstva BiH u Europskoj uniji je proces koji ima dvije strane pa je pitanje koliko su pojedini zahtjevi realni prema BiH? U pojedinim je teško prevladati naša domaća razilaženja, a s druge strane u određenim zahtjevima je riječ o pukom usklađivanju naše legislative s onom europskom.
"Znači tu nema nekih velikih promjena koje treba raditi na terenu. To su pitanja zakona i konkretnih nekih rečenica u zakonima, samo što opet onda dolazimo do pitanja strukturalnih političkih problema u BiH. Pa i kod tih zakona koja su u EU manje-više tehničkih naravi, dolazi do političkih sukoba na najvišoj razini", dodaje Čermak.
"Obje strane u tom odnosu moraju pokazati i spremnost i iskrenu želju da BiH postane članica EU, a s druge strane da i EU sama to želi. Tako da ako u tom smislu promatramo onda bi i Unija morala gledati, ne u smislu popuštanja BiH po nekim zahtjevima, nego više u smislu promatranja specifičnosti same BiH", kazao je Kraljević.
Otvoreno ostaje i pitanje usklađivanja vizne politike. BiH bi trebala ukinuti bezvizni režim prema još šest zemalja, a među njima su i Rusija i Turska, što se s obzirom na unutarnju strukturu BiH ne čini kao realno. A isto tako u BiH se teško govori jednim glasom prema bilo kome pa tako i Europskoj uniji.
"Ne može baš očekivati da će BiH preko noći promijeniti ili pretvoriti u jednu zdravu demokraciju ili zdravo društvo, društvo bez podjela i da ćemo mi preko noći postati homogeno društvo jer su brojni rascjepi kojima je ova država opterećena i nažalost u doglednoj budućnosti nije na vidiku da bi se to moglo promijeniti", zaključuje Kraljević.
Preko noći ništa ne ide, a hoće li doći do nekog ubrzanijeg rada na proeuropskim reformama pokazat će nam i sutrašnji sastanak čelnika stranaka vladajuće koalicije koji se već duže vrijeme očekivao.
Više u prilogu:
