„Ako u jednoj rečenici želimo reći što Božić, odnosno svetkovina Kristova rođenja znači, za nas katolike je to svetkovina kojim slavimo Božje utjelovljenje, Božji dolazak u našu ljudsku povijest, ali i činjenicu da je Bog uzeo sve ono što mi ljudi jesmo i sve ono što mi živimo da bi u svom božanstvu preobrazio“, kazao je u Dnevniku PLUS mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Odgovarajući na pitanje kako se vjernici mogu oduprijeti komercijalizaciji Božića, Palić je kazao da danas imamo svojevrsnu religiju konzumerizma.
„Religija konzumerizma ima jednu drugu stranu, ona ne pruža transcendentno (označava ono što prelazi granice običnog iskustva, spoznaje ili postojanja. U filozofiji, religiji i duhovnosti, transcendentnost se često koristi za opisivanje nečega što nadilazi fizički svijet i ograničenja ljudske percepcije, op. a. RTV HB), ono što ipak u čovjeku jest – a to je da čovjek ipak teži za definicijom samoga sebe ali i svoje pripadnosti u ovom trenutku“, rekao je biskup Petar.
Krist u središtu pozornosti
Upitan koliko je zapravo Isus u središtu pozornosti za vrijeme Božića te koliko se pozornosti pridaje nekim drugim figurama, Palić je parafrazirao jednu duhovnu pjesmu te poručio da su lijepi i orašari i djedovi mrazovi, ali da želimo Krista u središtu pozornosti.
- Mi možemo čestitati Božić izbjegavajući te riječi kroz čestitanje blagdana... Međutim, mi kršćani-katolici bismo trebali znati zašto slavimo ovaj blagdan i tko je zapravo glavni lik u svemu tome, a to je Isus Krist, rekao je Palić.
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski u razgovoru s urednikom i voditeljom Tihomirom Šutalom kazao je da tendencije pod plaštom političke korektnosti ne odaju pravo stanje stvari.
„Ako živimo u demokratskom društvu, a Europa se diči time; ako možemo izražavati svoju slobodu kroz slobodno ispovijedanje svoje vjere, onda mislim da se ne bismo trebali bojati niti stidjeti govoriti o svojoj vjerskoj pripadnosti ako doista to jesmo“, istaknuo je mons. Palić.
Europa više nije središte kršćanstva
Referirajući se na upit što konkretno Crkva može učiniti kako bi se sačuvao kršćanski identitet u Europi koji je očito u krizi, gost Dnevnika PLUS istaknuo je da je na tom polju posebno važno promišljanje bečkog kardinala Christopha Schönborna koji je kazao da Europa više nije središte kršćanstva.
„Ona je središte u administrativnom smislu jer je Rim u Europi, ali pravo i istinsko življenje kršćanstva u ovom trenutku se događa negdje drugdje; to su Afrika i zemlje latinske Amerike. Za nas u Europi to je veliki izazov“, kazao je Palić pojašnjavajući da u današnjoj Europi prevladava individualizam i konzumeristički pogled na svijet.
Biskup Petar istaknuo je da se, ako u današnjem svijetu želimo biti vjerodostojni kršćani, moramo vratiti korijenima i usredotočiti na ono što predstavlja navještavanje radosne vijesti.
Usredotočiti se na Evanđelje
U zapadnoj Europi svjedočimo sve praznijim crkvama kao i tome da se one iznajmljuju, prodaju ili pretvaraju u restorane ili druge objekte komercijalne namjene.
Odgovarajući na pitanje ponižava li se katolička crkva na taj način, biskup Petar je kazao da su za takve situacije odgovorni pastiri u tim biskupijama. Palić je kazao i da je u određenim zemljama zabilježen pad broja vjernika te da su očito crkve i drugu objekti u vlasništvu Crkve postali preskupi za održavanje i nepotrebni.
- Važno je da svi mi koji smo vjernici budemo usredotočeni na onu bit naše kršćanske vjere. Bit je Evanđelje i navještaj radosne vijesti, kazao je Palić.
Vjernike u iseljeništvu sačuvati od asimilacije
Naši ljudi koji žive u zapadnoj Europi često govore da svako druge nedjelje idu na svetu misu jer svako druge nedjelje mogu prisustvovati misi na hrvatskom jeziku. Biskup Palić je kazao da se njemačka Crkva pokazala najkonkretnijom u prihvaćanju naših ljudi koja ih je objeručke prihvatila te ih čuvala od asimilacije.
-Uvijek je dobro i postaviti pitanje na koji su način naši vjernici pridonijeli životu te zajednice i određene Crkve gdje su se našli, rekao je Palić pojašnjavajući da je njihova zadaća upravo pridonositi životu te Crkve gdje se nalaze.
„U siječnju će se održati zajednička sjednica Biskupske konferencije BiH i Hrvatske gdje ćemo raspraviti na koji način danas sačuvati te naše ljude od asimilacije te na koji način ih uključiti u život tamošnje vjerničke zajednice“, rekao je biskup Palić pojašnjavajući i da su mnoge biskupije unutar hrvatskog naroda u krizi duhovnih zvanja te da nisu u mogućnosti slati onoliki broj svećenika da skrbe o Hrvatima u dijaspori kao što je to nekada bio slučaj.
Broj duhovnih zvanja ohrabruje, no...
Govoreći o stanju u mjesnoj Crkvi Palić je kazao da je zahvalan Bogu što Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija imaju 15 svećeničkih kandidata te da određeni broj kandidata ima i Hercegovačka franjevačka provincija.
„Za sada i po tom pitanju možemo biti zadovoljni, ali nas to ne smije 'uljuljati' u nekakvu lažnu sigurnost jer su izazovi uvijek tu“, istaknuo je Palić.
Sljedeća godina je posebna
Sljedeće je godina, kako pojašnjava Palić, posebna za hrvatsku vjerničku zajednicu jer ćemo se prisjetiti Splitskih sinoda.
„Ako Bog da svi ćemo se 5. srpnja okupiti na zajedničkom euharistijskom slavlju u Tomislavgradu gdje ćemo obilježiti 1.100 godina Splitskih sabora“, rekao je Palić.
"Drago mi je da je franjevac postao biskup"
Govoreći o imenovanju fra Mladena Vukšića Kotorskim biskupom, biskup Petar je kazao da mu je iznimno drago što je došlo do jednog takvog imenovanja.
„Drago mi je da je to fra Mladen Vukšić te mi je drago da je to jedan svećenik-redovnik iz Hercegovačke franjevačke provincije radi svih oni povijesnih situacija koje su, nažalost, na ovom našem području ostavile takav dojam uopće o provinciji i redovnicima. Treba reći da ima dobrih svećenika-redovnika koji savjesno i marljivo obavljaju svoje pastoralno poslanje“, rekao je Palić.
Ostatak razgovora donosimo u nastavku:
