Nakon što su u proteklom tjednu izašle informacije o stavu britanskog veleposlanika Reillya o konstitutivnosti naroda u BiH, prva je reagirala izaslanica u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije Ivana Zrimšek Šaravanja, koja je zatražila i njegovo pismeno pojašnjenje sporne izjave.
"Zašto on kao veleposlanik u našoj državi misli da sebi može dopustiti davati takve protuustavne i protugrađanske izjave. Objašnjenje je itekako potrebno, možda mi budemo vrlo zadovoljni njegovim pojašanjenjem, ali sad za sad smo svi ostali s puno upitnika nad glavom."
Julian Reilly je danas održao predavanje studentima Filozofskog fakulteta u Mostaru, a prije predavanja na naš upit negirao je da je dao spornu izjavu.
"Ne bih ništa govorio o tome, jer o tome nisam ništa govorio ni prošlosti. Ne znam zašto se govori o tome."
Ipak, u telefonskom razgovoru predsjedatelj općinskog vijeća Bugojno Miroslav Zelić potvrdio je autotentičnost razgovora, dodavši kako nema razloga bilo što izmišljati te da je Reilly osim nestajanja konstitutivnih naroda govorio i o potrebi spajanja obrazovnih sustava. No tijekom predavanja studentima, Reilly je dao nešto blaži stav o konstitutivnosti naroda u BiH.
"Dayton je osmišljen je kako bi zaustavio rat i pružio zdravu osnovu za ljude ove zemlje. Bio sam vrlo jasan da dva entiteta, tri konstitutivna naroda i svi ostali moraju pronaći zajednički put prema napretku. Ustav je također vrlo jasan, ali ona mora biti usklađen s Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima, a to znači da imate težak zadatak. No, to ne znači da se morate riješiti konstitutivnih naroda", smatra Reilly.
Osim što 97 % građana BiH pripada nekom od tri konstitutivna naroda, kako navodi Zrimšek-Šaravanja sporno je i što je britanski veleposlanik to izrekao baš u Bugojnu.
"Dakle u jednom gradu prepunom otvorenih rana, koji je etnički očišćen u kojemu je bilo 16 i pol do 17 tisuća Hrvata, a sad ih je jedva oko dvije tisuće. Reći to jednom čovjeku koji je predsjednik općinskog vijeća, Miroslavu Zeliću koji je bio u pet logora i koji je ranjen kao živi štit."
Dodaje kako europske vrijednosti ne mogu biti odricanje od vlastitog identiteta, nego prihvaćanje svih identiteta i njihovih kolektivnih prava s čime se u BiH poprilično manipulira.
"Europske vrijednosti su upravo te različitosti i te ljepote koje imamo, tako da se stalno u BiH pokušavaju mijenjati narativi, nametati ljudima principom da ako se ponavlja nešto stalno, bez obzira što to nije logično i što je protuustavno pa čak i protuzakonito, ako se to ponovi dovoljno puta onda će postati kao neko pravilo. E pa ne bih se složila s time."
Nije rijetkost da strani veleposlanici dođu u BiH nedovoljno upućeni o političkoj situaciji i povijesti. No, kad je već tako nije dobro da nameću svoj privatne stavove kao poželjno uređenje BiH.
Više u prilogu:
