Sindikalna potrošačka košarica za veljaču ove godine iznosila je 3157 konvertibilnih maraka, pokazali su podaci Saveza samostalnih sindikata BiH, uz istaknuto nezadovoljstvo građana jer rast minimalne plaće ne prati rast cijena osnovnih životnih namirnica.
Pri izračunu košarice uzima se u obzir sedam kategorija, od kojih najviše otpada na prehranu – oko 45 posto, zatim stanovanje i komunalne usluge s udjelom od 14 posto, odjeća i obuća 11,5 posto, obrazovanje i kultura 10 posto, održavanje domaćinstva 6,3 posto, prijevoz 4 posto te higijena i zdravlje 10 posto, naveo je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Unatoč povećanju minimalne plaće na 1000 KM, inflacija je i dalje prisutna, što predstavlja izazov, posebno za sindikate koji, prema riječima Keče, moraju tražiti nove modalitete za povećanje plaća kako bi se nadomjestio gubitak kupovne moći.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorio je da povećanje minimalne plaće i visoka davanja na rad u Federaciji BiH i Republici Srpskoj dodatno povećavaju troškove poslovanja, što izravno utječe na rast cijena.
Građani ističu kako se suočavaju s velikim odricanjima te da sadašnja primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Većina smatra kako su cijene previsoke i da su nužne mjere kako bi se situacija popravila, bilo kroz smanjenje cijena ili dodatno povećanje plaća.
Pavlović je upozorio i na moguće dodatne izazove za bh. gospodarstvo zbog financiranja rata u Ukrajini te uvođenja carina na europske proizvode od strane SAD-a, što bi moglo dodatno otežati izvoz iz BiH.
Stručnjaci rješenje vide u jačanju vlastite poljoprivredne proizvodnje, no ističu da to kratkoročno neće riješiti problem nedostatka sredstava za osnovne životne potrebe.
