Louis Crishock, američki diplomat koji trenutačno obnaša dužnost supervizora za Brčko, postao je tek drugi Amerikanac, nakon Raffija Gregoriana 2008. godine, koji je preuzeo vođenje Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.
Za razliku od prethodnika u sličnim prijelaznim razdobljima, Crishock je ovu dužnost preuzeo s punim mandatom i svim ovlastima, uključujući i one bonnske. Dok traju intenzivne konzultacije između država Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pronalasku stalnog nasljednika Christiana Schmidta, koji je nedavno napustio BiH, Crishock je svoj prvi intervju dao za Večernji list, gdje je s novinarom Zoranom Krešićem razgovarao o budućnosti OHR-a, odnosima unutar međunarodne zajednice i odgovornosti domaćih političara.
Razrješavajući na samom početku bilo kakve dvojbe oko svog statusa i ovlasti, Crishock je bio vrlo rezolutan. Naglasio je da je imenovan na dužnost visokog predstavnika s punim pravnim kapacitetom te da aktivno koristi sve ovlasti koje ta funkcija nosi sa sobom. „Izraz 'vršitelj dužnosti' značajan je u političkom, a ne u pravnom smislu. To je politička karakterizacija koja odražava stav Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) da je moje imenovanje privremenog karaktera i ostaje na snazi samo do imenovanja novog visokog predstavnika”, pojasnio je Crishock, otklanjajući time nagađanja o ograničenosti njegova djelovanja.
Osvrćući se na pitanje izbora svog stalnog nasljednika, o čemu je uoči svog posjeta Bosni i Hercegovini govorila i povjerenica Europske unije Kaja Kallas istaknuvši očekivanja o usuglašenom stavu do 14. srpnja, američki diplomat bio je diplomatski suzdržan. Poručio je kako se iskreno nada što skorijem postizanju konsenzusa, no dodao je da je to u konačnici zadatak vlada koje sudjeluju u procesu. Naglasio je da ne bi bilo primjereno špekulirati o razgovorima koji su trenutačno u tijeku na razini članova Upravnog odbora PIC-a, ali je poslao jasnu poruku da Ured visokog predstavnika bez ikakvog prekida nastavlja svoje djelovanje s punim ovlastima sve dok PIC ne donese drugačiju odluku.
Zajednički ciljevi unatoč razlikama u PIC-u
Upitan o tome u kojoj mjeri različiti stavovi i podjele među članicama PIC-a, s posebnim naglaskom na razlike između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, potencijalno slabe ulogu OHR-a, Crishock je istaknuo kako su različita mišljenja prirodan dio svake ozbiljne međunarodne rasprave. Za njega je ključno to što svi međunarodni akteri dijele iste temeljne ciljeve: potpunu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma te očuvanje mira, stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Uvjeren je da različita stajališta sama po sebi ne slabe poziciju OHR-a, podsjećajući da je njegov mandat čvrsto utvrđen Daytonskim sporazumom te da je njegova osobna odgovornost taj mandat izvršavati nepristrano, dosljedno i u interesu svih građana države. Dodao je i kako su članovi Upravnog odbora PIC-a potpuno svjesni da je jedinstvo od presudne važnosti, stoga ostaju predani njegovu očuvanju jer usuglašen pristup stvara okružje nužno za provedbu reformi i učinkovito djelovanje institucija.
Odgovornost je na domaćim vođama i institucijama
U razgovoru je otvoreno analiziran i smjer aktualne američke administracije koja u odnosu na BiH inzistira na otvorenoj komunikaciji, stavu da je vrijeme "izgradnje država" na Balkanu završeno te na postupnom okončanju supervizije OHR-a. Crishock je na to odgovorio jasnim pozicioniranjem svoje uloge: on se vodi isključivo mandatom iz Daytona i odlukama PIC-a. Njegova je dužnost provoditi civilne aspekte mirovnog sporazuma neovisno o politikama bilo koje pojedinačne države. Ipak, snažno je podržao potrebu za otvorenim, izravnim i iskrenim dijalogom sa svim političkim akterima, uz uvjet da se taj razgovor vodi uz puno poštovanje Ustava, vladavine prava i institucija Bosne i Hercegovine. Pojasnio je i kako OHR nikada nije bio zamišljen kao trajno obilježje političkog sustava BiH, već kao potpora dok zemlja ne postane stabilna, samoodrživa i funkcionalna država čije institucije mogu samostalno preuzeti punu odgovornost.
Na samom kraju, Crishock je komentirao zahtjeve za dugoročnim ostankom OHR-a i svojevrsnu ovisnost koja se razvila između domaćih političara i međunarodnih diplomata, poslavši najsnažniju poruku cijelog intervjua: „Ne vjerujem da Bosna i Hercegovina ima koristi od ovisnosti – bilo od Ureda visokog predstavnika ili bilo kojem drugom međunarodnom akteru. Budućnost ove zemlje u konačnici ovisi o njezinim građanima, njihovim političkim vođama i institucijama.”
Zaključio je kako domaće vlasti moraju konačno preuzeti odgovornost za reforme, ojačati institucije i pokazati spremnost za postizanje kompromisa koji su temelj svakog demokratskog društva. Uloga OHR-a, dodao je, nije pružati rješenja umjesto izabranih lidera, već štititi Daytonski okvir, ustavni poredak i mir, sve dok se ne ispune ciljevi i uvjeti iz Agende 5+2.
