Iako je Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH donio značajan iskorak u priznavanju i zaštiti prava osoba koje su preživjele ratno seksualno nasilje, istraživanja pokazuju da ostvarivanje tih prava i dalje u velikoj mjeri ovisi o mjestu prebivališta.
Istaknuto je to danas u Sarajevu tijekom predstavljanja studije o provedbi Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, s posebnim naglaskom na ostvarivanje prava osoba koje su preživjele seksualno nasilje tijekom rata.
Studija je predstavljena u suradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, u okviru projekta „Žene vode na putu mira i sigurnosti u BiH“, uz potporu Platforme za rodnu pravdu.
Procjenjuje se da je tijekom rata u BiH oko 20.000 osoba preživjelo ratno seksualno nasilje, dok je tek oko 1.000 preživjelih do danas ostvarilo svoja prava putem dostupnih administrativnih mehanizama.
Zakon, koji se primjenjuje od siječnja 2024. godine, prvi je put na jednom mjestu uredio status i prava civilnih žrtava rata – uključujući osobe koje su preživjele ratno seksualno nasilje i djecu rođenu kao posljedicu ratnog silovanja – te uveo nova prava poput prednosti pri korištenju zdravstvenih usluga, prava na lječilišno-klimatsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju te pokrića troškova pokopa.
Nalazi studije, međutim, ukazuju na izražen jaz između zakona i njegove provedbe. Više od dvije godine nakon početka njegove primjene, samo četiri od deset županija poduzele su korake prema usklađivanju svojih propisa, dok tri županije u svojim propisima uopće ne prepoznaju civilne žrtve rata. U praksi, pristup pravima preživjelih i dalje uvelike ovisi o županiji u kojoj žive.
Predstavnica UNFPA-a u Bosni i Hercegovini Justine Coulson kazala je da je zakon snažan onoliko koliko je snažna njegova provedba, a pristup pravima preživjelih i danas još uvijek ovisi o tome u kojoj županiji žive.
Ova studija alat je koji precizno pokazuje gdje postoje nedostaci i nudi konkretne preporuke. Trideset godina nakon rata, pristup zdravstvenoj zaštiti, rehabilitaciji i potpori i dalje je pitanje dostojanstva i reparativne pravde. Preživjele su čekale dovoljno dugo – izjavila je.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je da se vrijednost jednog društva ne mjeri brojem donesenih zakona, nego njihovom dosljednom provedbom.
Kada govorimo o manje od tisuću ljudi, među kojima su žene i djevojčice koje su preživjele najteži oblik ratnog zločina, ne smijemo prihvatiti da administrativna sporost bude jača od njihovih zakonom zajamčenih prava. Upravo zato ovu studiju vidimo kao putokaz za usklađivanje propisa, ubrzavanje njihove provedbe i zajednički rad svih institucija. Uostalom, to nije samo zakonska obveza, nego i dug koji imamo prema ljudima kojima pravda ionako predugo kasni – naglasio je Delić.
Predsjednica Udruge žrtava rata „Foča 92–95“ Midheta Kaloper kazala je da su zakon dočekale s velikom nadom, ali da prava na papiru nisu dovoljna.
Žene koje predstavljam danas su u godinama kada su im zdravstvena zaštita, rehabilitacija i potpora potrebnije nego ikada. Tražimo samo da se ono što nam je zakonom obećano doista i provede – istaknula je.
Studija, čija je autorica Adrijana Hanušić Bećirović, donosi konkretne preporuke usmjerene na potpuno usklađivanje županijskih propisa, jačanje nadzora nad provedbom federalnog zakona, proaktivno informiranje korisnica o njihovim pravima te dosljednu primjenu pristupa osjetljivog na traumu u radu institucija.
Predstavljanje studije organizirano je u suradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike u okviru projekta „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji se provodi uz potporu Fonda za izgradnju mira glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (PBF), u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički ga provode Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA).
Predstavljanje je podržano i kroz Platformu za rodnu pravdu, koju financira Vlada Ujedinjene Kraljevine, a provodi UN Women, objavila je Fena.
