Njemačka vlasti intenziviraju deportacije odbijenih tražitelja azila i osoba bez prava boravka u skladu s Uredbom Dublin III, pri čemu je Hrvatska jedno od ključnih odredišta, objavio je Deutsche Welle.
Od početka 2023. do rujna 2024., charter-letovima iz Bavarske u Hrvatsku prebačena je 21 osoba. Iako broj deportacija raste, proces je često usporen ili otežan zbog pravnih i logističkih prepreka.
Njemačke vlasti planiraju značajno povećati broj takvih letova ne samo prema Hrvatskoj već i prema drugim inozemnim destinacijama. Cilj Savezne Republike je ubrzati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. U 2023. godini Njemačka je pokušala deportirati čak 74.622 osobe u druge članice EU-a. Najviše zahtjeva za preuzimanjem poslano je Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749), no realizacija ostaje slabija od očekivane. Samo oko 5.053 osoba deportirano je u zemlje koje su pristale na njihov prihvat, unatoč činjenici da su EU članice odobrile povratak 55.000 osoba.
U prvoj polovici 2024., Njemačka je drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvat oko 40.000 migranata, od čega je 25.000 slučajeva odobreno. No, deportirano je tek oko 3.500 osoba. Italija se i dalje odlučno protivi prihvatu deportiranih osoba, što neće mijenjati do stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu, predviđenog za 2026. godine. Pakt predviđa bolje osiguranje vanjskih granica Unije, što je ključni dio strategije za smanjenje ilegalnih migracija.
Hrvatska se pokazala kooperativnijom u ovom procesu, čemu svjedoče intenzivni razgovori bavarskog ministra Joachima Herrmanna i hrvatskog ministra Davora Božinovića. Njihovi sastanci, poput onoga u kolovozu 2024., naglasili su važnost zajedničkih napora u borbi protiv ilegalnih migracija na Balkanskoj ruti. Hrvatska, kao članica šengenskog prostora, ima ključnu ulogu u osiguravanju vanjskih granica EU-a, ali je također suočena s optužbama za ilegalne push-backove migranata prema Bosni i Hercegovini.
Njemačke vlasti suočene su s pritiscima domaće javnosti i jačanjem desničarskih političkih opcija poput AfD-a, koje traže odlučnije mjere u upravljanju migracijama. Dok kancelar Olaf Scholz najavljuje "deportacije u velikom stilu", praksa pokazuje da čak 62 % planiranih deportacija u 2024. godini nije realizirano. Među razlozima su sudske zabrane, zdravstveni problemi i nemogućnost pronalaska osoba koje bi trebale biti deportirane.
S procjenom od 226.882 osoba bez regulirane dozvole boravka u Njemačkoj, od čega su 57 % odbijeni tražitelji azila, Njemačka ostaje pod pritiskom da pronađe učinkovitije rješenje za upravljanje migracijama.
