Kod Hrvata je protekla predizborna kampanja bila dosta mirnija, bez žestokih udaraca. Međutim, u dosta sredina nedostajalo je kvalitetnijeg sadržaja.
"Imamo situaciju da je u jednom dijelu općina, tu prije svega mislim na Ljubuški, Posušje, Neum i Ravno bio samo jedan kandidat za načelnika. Kampanja se tu svela uglavnom na općinska vijeća i tu su najviše razmatrani oni programski ciljevi koje su stranke ponudile i nije se išlo u konflikte koji su ranije bili prisutni u našim kampanjama", kazao ja za RTV HB Ilija Musa.
"Hrvatska oporba je opet upala u jednu vlastitu grešku, radeći negativnu kampanju puno optužbi, punu laički rečeno, upiranja prstom koja opetovano donosi loše rezultate. Suština njihove poruke je bila jedna sterilizirana nada i daleke mogućnosti", mišljenja je Robert Kolobara, stručnjak za informacijske znanosti.
Izražena je veća izlaznost hrvatskih birača na općim izborima, nego na lokalnima. Razloge vjerojatno treba tražiti u nepravednom Izbornom zakonu i dok je on takav...
"Možemo očekivati uvijek veću izlaznost na općim izborima nego na ovim lokalnima. I s druge strane, kada govorimo o lokalnim izborima imamo situaciju gdje ljudi prepoznaju rezultate aktualne vlasti pa u situacijama gdje su zadovoljni tim rezultatima imamo manje-više potvrđene sve bivše načelnike u novim mandatima. Onda se i očekuje ta manja izlaznost", dodaje Musa.
U srpskom političkom korpusu, očekivana je dominacija SNSD-a iako ni oni ne mogu biti u potpunosti zadovoljni s određenim rezultatima. Kod Bošnjaka SDA najavljuje veliki povratak, ali podrška birača im je izraženija u ruralnim sredinama, dok stranke Trojke imaju veću podršku u većim gradovima.
"Politički rečeno, oni žive u svom "jučer", opterećeni prošlošću. Upravo im ta prošlost ne da da mirno i prosperitetno žive sa svojim sugrađanima. Vrlo je vjerojatno da će brojem glasova ta politika opet doći u jednom segmentu na vlast, a možda i čak u cijelom segmentu. Politika SDA ima vrlo jako uporište u ruralnim slovejima društva i zemlje", smatra Kolobara.
Zanimljivo je i kako je Demokratska fronta Željka Komšića na lokalnoj razini gotovo pa beznačajna. Prema mišljenju novinara Darke Mršića, jedina svrha te stranke je uzimati pozicije Hrvatima na višim razinama.
"Dat ću jedan primjer, kad se glasalo za hrvatskog člana Predsjedništva u Gradačcu, tada je 4.400 ljudi glasalo za Demokratsku frontu i Željka Komšić. Dok je na upravo završenim lokalnim izborima DF u tom istom Gradačcu osvojio 300 glasova, što je razlika od 4.100 glasova", objašnjava Darko Mršić, novinar i politički analitičar.
Po pitanju Grada Mostara, naši sugovornici navode kako hrvatske stranke imaju vrlo dobru poziciju izabrati gradonačelnika.
"Sve su indicije kako će hrvatske stranke imati 19 manadata u vijećum, a u najgorem slučaju to može biti 18. Imaju vrlo komotnu poziciju da izaberu gradonačelnika. Ipak, može se dogoditi kao što se dogodilo u Žepču da hrvatska nesloga, velika sujeta oko kadrovske politike pokvare tu situaciju i da Hrvati kao narod izgube jednu vrlo važnu poziciju", ističe Kolobara.
"Mislim da je bilo jasno da hrvatski blok, odnosno stranke s hrvatskim predznakom, imaju izrazitu većinu od trenutka kad je bilo jasno da neće blok bošnjačkih stranaka uzeti mandate na području Jugozapada i Juga, što se dogodilo na izborima 2020. godine", zaključuje Mršić.
Podjele u Žepču i kako stvari stoje izgledan gubitak načelničkog mjesta je posebno odjeknulo kod Hrvata. No, u tom i drugim mjestima treba pričekati još konačne rezultate, a to bi po dobrom starom običaju moglo potrajati.
