Uoči podnošenja izvještaja Visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u medijima je objavljen dio tog izvješća u kojemu se Schmidt osvrće na izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru te zahtjev Islamske zajednice za izgradnjom kulturnog centra Mevlana u istom dijelu grada, tvrdeći kako se zbog toga u Mostaru događa marginalizacija Bošnjaka. Hrvatske stranke u gradskom vijeću to oštro odbacuju.
Iz Gradskog odbora HDZ-a BiH navode kako su objavljeni dijelovi Schmidtovog izvješća pred UN-om krivo interpretirani u javnosti te odbacuju optužbe za bilo kakvu marginalizaciju Bošnjaka u gradu na rijeci Neretvi. A da se o marginalizaciji Bošnjaka u Mostaru ne može govoriti smatraju i HRS-u, jer su politički predstavnici Bošnjaka uz gradskom vijeću podržali sve ključne dokumente koji se donose dvotrećinskom većinom. Obje stranke dodaju kako za kulturni centar Mevlana ne postoje nikakve potrebne dozvole za gradnju te da je to prije svega pravno pitanje.
"Ako se to podrobno pročita, vidi se jasno da ustvari Visoki predstavnik nije on rekao da je na djelu marginalizacija Bošnjaka u Gradu Mostaru, nego on se referira na nešto što je došlo od Medžlisa Islamske zajednice, odnosno institucija koje su joj bliske. Znači ne radi se ni o kakvoj marginalizaciji bilo koga u Gradu Mostaru, Grad funkcionira sasvim normalno, Gradsko vijeće donosi odluke. Ono što je najvažnije u Gradu Mostaru vrijede pravila i zakon, ne možete graditi bilo što bez da za to imate valjane dozvole i valjane papire", kazao je predsjednik GO HDZ BiH Mostar i vijećnik u GV Mostar Marko Novak.
"I regulacijske planove i prostorni plan i proračun, i ne samo u zadnjem sazivu i u ovom prethodnom nego već 30 godina podržavaju. Znači to su činjenice, o kakvoj ugroženosti Bošnjaka u Mostaru mi možemo govoriti kada njihovi legitimni zastupnici u gradskom vijeću podržavaju ključne dokumente u ovom gradu", objašnjava glavni tajnik HRS-a i vijećnik u GV Mostar Slavko Zovko.
Međutim, uznapredovala zgrada Hrvatskog narodnog kazališta se nalazi unutar postojećeg Regulacijskog plana te za koju je i prethodna federalna Vlada Fadila Novalića izdvojila 2 milijuna maraka. No ona je i dalje problematična bošnjačkoj politici, iako treba podsjetiti kako su i sve dosadašnje tužbe protiv gradnje zgrade odbačene.
"Mi smo na svojoj jednoj objavi napisali, ustvari nije sporna sama zgrada, nego sporna je zato što se zove Hrvatsko narodno kazalište, vjerojatno da je pozorište ne bi danas pričali o takvim stvarima. Nekome smeta sve što je hrvatsko i u Bosni i Hercegovini i u Gradu Mostaru i mi na to zaista ne možemo utjecati. Ali mi ćemo štititi HNK i sve institucije Hrvata kako u BiH, tako i u Gradu Mostaru", govori Novak.
Stav Republikanaca je da Visoki predstavnik ne treba nasjedati na plitki nacionalistički populizam koji dolazi od pojedinih udruga i vjerskih organizacija, nego da prije svega treba čuti stavove i mišljenja i bošnjačkih i hrvatskih legitimnih političkih predstavnika te tako utvrditi stvarno stanje na terenu.
"On ili ljudi na tim funkcijama bi trebali prvo konzultirati legitimno izabrane predstavnike i pogledati što oni govore i rade u zakonodavnim tijelima, a ne gledati izvješća nekih udruga i pojedinaca koji žele živjeti u anarhiji, nemiru, konfliktu. To su očito najbolja stanja za njih i njihove osobne interese. Takvi ljudi ne vole uređen grad, ne vole pravnu državu i to im ne odgovara", dodaje Zovko.
Mostar je u proteklih nekoliko godina uspio skinuti sa sebe ružnu etiketu "Grada slučaja" kroz produktivnu suradnju svih stranaka u Gradskom vijeću i za daljnji napredak grada važan je nastavak takve suradnje. Stoga, bilo kakva ratnohuškačka retorika koja se u posljednje vrijeme oživljuje je opasnost koju treba što prije zaustaviti, samo je pitanje hoće li to prepoznati i Visoki predstavnik Schmidt.
