Princip glasanja na izborima ostaje isti kao i do sada. Nakon što dobijete dva glasačka listića, u kvadratiću pored samo jednog kandidata za načelnika ili gradonačelnika, ili pored samo jednog političkog subjekta za općinsku ili gradsku skupštinu ili vijeće označite znak X i listić je važeći. Međutim, najveća promjena odnosi se na preferencije kandidatima unutar jedne liste, jer ubuduće ćete moći glasati najviše za tri kandidata. Poželjno je da svi birači iskoriste to pravo, iako je listić važeći ako se glas dodijeli samo nekoj stranci bez preferencija ili uz manje njih.
"Nekad do ovih izbora mogli smo dati 10,15 preferencija, odnosno koliko smo željeli. Treba voditi računa da će listić biti važeći ako su samo tri preferencije. Ako bi netko stavio četvrtu ili petu preferenciju, taj glasački listić će biti važeći samo za politički subjekt i o tome treba voditi računa", kazao je Vehid Šehić, bivši član SIP-a.
Mostar je jedina jedinica lokalne samouprave gdje se čelni čovjek grada ne bira izravnim putem i gdje vrijede posebna pravila. Mostarci će dobiti dva glasačka listića i preko jedne gradske listu i šest izbornih jedinica, odnosno gradskih područja izabrat će 35 vijećnika, koji će potom između sebe izabrati gradonačelnika. Novost su i četiri pilot projekta u korištenju novih tehnologija, ali još uvijek ne na svim biračkim mjestima.
"Ono što birači mogu očekivati na biračkim mjestima je pilot projekt identifikacije birača i transmisije rezultata koji će biti proveden na 165 biračkih mjesta. Optičke skenere ćemo imati na 145 biračkih mjesta. Također, u Brčko Distriktu će biti proveden projekt biometrijske identifikacije birača. Ono što još dodatno SIP želi testirati je video nadzor koji će biti na nekih 10ak biračkih mjesta", smatra Hasan Kamenjaković, glasnogovornik koalicije "Pod lupom".
"Tu gdje se vrši identifikacija, morat će staviti svoj prst i onda će se vidjeti o biraču čija je to osobna iskaznica. Oni koji dođu s tuđom osobnom iskaznicom, oni neće moći glasati. Kod glasanja za gradonačelnike gdje postoji skener, u onoj kvadratiću koji stoji ispred određenog kandidata, trebat će je popuniti skroz, zacrniti ili zaplaviti kako bi skener mogao lakše očitavati rezultate s izbora", mišljenja je Šehić.
Nakon ubacivanja listića i rezultata u optički skener, on će prenijeti podatke u jedinstvenu bazu podataka. Skeneri bi trebali donijeti kontrolu preciznog brojanja glasova, ali i znatno brže rezultate u javnosti.
"Ono što je tu jako bitno, s tih biračkih mjesta znat će se vrlo brzo koji je kandidat dobio najviše glasova ili politički subjekt, kao i tri preferencije koje kandidati dobiju, koliko je tko dobio glasova, tko je prešao onaj prag od 10 % da sudjeluje u raspodjeli samih mandata", ističe Šehić.
Nove tehnologije bi, kada se u potpunosti primjene na idućim općim izborima mogle spriječiti brojne izborne malverzacije tijekom izbornog dana i noći.
"Kada vidimo kolike su bile te izborne nepravilnosti, koliko se glasova kralo u prethodnim izbornim ciklusima gdje određeni politički subjekti ukradu ne sto ili dvjesto glasova, nego na tisuće glasova, mi sigurno vjerujemo da bi to imalo utjecaja kad bi se implementirale nove tehnologije. Bilo bi sigurno puno teže izvesti toliko obimne izborne krađe i manipulacije glasovima", objašnjava Kamenjaković.
Naši sugovornici dodaju kako bismo u idućim izbornim ciklusima mogli imati poštenije i transparentnije izbore te da će rezultati odražavati volju birača. Ono što i dalje ostaje problem su veliki pritisci na birače te kupovina glasova uoči izbora.
Više u prilogu:
