Rasprava o slučaju „Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“ zakazana je za 20. studenoga pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, a aktivnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi s ovim slučajem izazvale su burne reakcije. Potvrđeno je iz OHR-a da Schmidt neće sudjelovati u raspravi te da njegovo osobno prisustvo nije bilo planirano, iako su se pred OHR-om odvijali prosvjedi zbog njegova navodnog sudjelovanja.
Politička analitičarka Ivana Marić kazala je kako oni koji napadaju visokog predstavnika očito ne razumiju da se Schmidt već obratio Sudu pismenim putem, naglasivši kako se oko toga stvara „nepotrebna frka“ te da se Schmidt prikazuje kao neprijatelj Bosne i Hercegovine.
Stručnjak za informacijske znanosti dr. sc. Robert Kolobara oštro je komentirao prosvjede rekavši: „Sarajevska maternica dezinformacija i licemjerja, prostor i mjesto bez ikakvog moralnog kodeksa i stida, kada ne može nekoga kupiti, onda ga pritiska, tuži i plaši. Čovjek koji ima diplomatski imunitet ne treba se plašiti sarajevskih kadija, ali bi se trebao zabrinuti i uplašiti onih u njegovom uredu koji se jasno i nedvosmisleno svrstavaju prema unitarnim politikama iranskog karaktera.“
Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, žalio se Sudu jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo, budući da kao stanovnik Federacije BiH može glasati samo za Hrvata ili Bošnjaka kao članove Predsjedništva BiH. Kovačević je, naime, mijenjao nacionalnost, izjašnjavajući se kao Srbin, Hrvat, a sada kao „Ostali“.
Kolobara je dodatno naglasio: „Tu je apelant doveo sud u zabludu, on je obmanuo sud. To je eklatantni primjer političkog transgenderizma gdje aplikant mijenja nacionalnost kao što bi mijenjao spol shodno svojoj izopačenosti.“
Ivana Marić istaknula je kako postoji paradoks u tome što Kovačević, koji je tužbu podnio kao pripadnik kategorije "Ostali", prema dostupnim informacijama, u Gradskom vijeću Sarajeva izjašnjavao se kao Hrvat. Prema njenim riječima, takvo postupanje moglo je dovesti Europski sud za ljudska prava do pogrešnih zaključaka.
U međuvremenu, Demokratska fronta pozvala je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da uputi prosvjednu notu Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske zbog, kako navode, „neprimjerenog utjecaja“ Hrvatske na rad Europskog suda. Hrvatska je donaciju od 100.000 eura Sudu u Strasbourgu planirala kroz razdoblje od 2023. do 2025., što je odlučeno u svibnju 2023.
