Sporni zaključci Narodne skupštine Republike Srspke doneseni su na redovitoj sjednici 24. i 25. prosinca protekle godine. Jedan dio se odnosi na nepoštivanje odluka državnih sudova, a poznato je od ranije kako u Republici Srspkoj ne žele popuniti Ustavni sud sa svoja dva nedostajuća suca. Drugi dio se odnosi na djelovanje dužnosnika iz RS-a u državnoj vlasti. Iz Ureda Visokog predstavnika obrazloženje kako su ovakvi zaključci štetni po Daytonski mirovni sporazum.
"Osnovna poruka ovog Naloga je: nitko nije iznad zakona i nitko ne smije zlorabiti zakon. Ovaj Nalog ne isključuje postupanje nadležnih institucija BiH, koje mogu poduzeti odgovarajuće radnje na osnovu vlastite procjene. Među brojnim problematičnim tvrdnjama sadržanim u zaključcima Narodne skupštine RS-a je i ideja da bi se skupštinske odluke unutar multietničkog entiteta Republika Srpska mogle odnositi samo na jednu etničku grupu. Takve mjere nisu samo diskriminirajuće, već su u izravnoj suprotnosti s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksom 4, odnosno Ustavom BiH, ali i europskim normama. Ovi zaključci potencijalno mogu biti značajna smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europsku uniju."
O svemu se danas opširnim priopćenjem oglasila i Narodna skupština RS-a, a reagirao je i na društvenoj mreži X čelni čovjek ovoga entiteta Milorad Dodik koji je već neko vrijeme odsutan zbog zdravstvenih problema.
“Schmidt je zabranio mišljenje, funkciju koja ljude izdvaja od ostalih živih bića. Schmidt je odlučio da ljude u BiH, ali i u Europskoj uniji, vrati na granu. Neće moći. Schmidt u BiH više ništa ne može zabraniti. Zanimljivo je da Europska unija šuti", stoji u objavi.
Sada ostaje pitanje može li netko uopće zabraniti dužnosnicima iz RS-a da svjesno ne podržavaju zakone i druge akte u zajedničkim državnim institucijama?
"Schmidt je te zaključke poništio, ali oni svakako nemaju zakonsku snagu, oni su neka vrsta naputka. Tako da i bez službenog stupanja na snagu tih naputaka i njihovog skidanja s popisa službenih dokumenata, zastupnici i izaslnici, kadrovi iz RS-a u izvršnoj vlasti mogu jednostavno svojom političkom voljom odlučiti da razvlače, odugovlače ili odgađaju odluke državnih tijela koji se tiču europskog puta", objašnjava Milan Sitarski.
Već sada je izvjesno kako dužnosnici iz RS-a neće neko neodređeno vrijeme sudjelovati u radu zakonodavne i izvršne vlasti na razini BiH.
"Naši predstavnici neće biti u zajedničkim institucijama, osim u onom slučaju kada postoji mogući prijenos nadležnosti i gdje je njihovo odlučivanje neophodno da se spriječi prijenos nadležnosti. Također, konstatirali smo da predsjednik Republike Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika ne trebaju dalje ići na suđenje dok se zdravstveno stanje predsjednika ne stabilizira", kazao je Srđan Mazalica.
Idemo li stoga prema već viđenom u Bosni i Hercegovini - tenzije, blokade i komplikacije pa potraga za teškim kompromisima?
"Moguće je da se nastavi praksa, nažalost u posljednjih nekoliko godina dosta izražena kod vladajuće koalicije u RS-u da se digne velika galama oko nekih pitanja, a da se prije svega podigne stupanj emocija kod biračkog tijela prije svega u RS-u, ali i u Federaciji pogotovo u bošnjačkom dijelu. Mislim da je to gubitak vremena, skretanje pozornosti svih koji se bave politikom pa i građana koji je prate, s onih bitnih i relevantnih pitanja. A efekti mogu biti samo u odugovlačenju odluka koje će prije ili kasnije biti donesene, jer napredak na europskom putu odgovara i Republici Srpskoj, a ne samo Federaciji", kaže Sitarski.
Čini se politička kriza u BiH na vidiku i na početku 2025. godine. U međuvremenu čeka se ishod Dodikovog suđenja u sporu s OHR-om kao razrješavanje situacije s uhićenim ministrom sigurnosti Nešićem. S druge strane, državnog proračuna i dalje nema kao ni četiri ključna zakona za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
