Kako osigurati opstanak prigradskih škola i pretvoriti ih u pokretače lokalnog razvoja bila je tema panel-rasprave održane u Osnovnoj školi „Lepenica“ pokraj Kiseljaka.
U središtu rasprave bilo je pitanje kako očuvati prigradske škole u vrijeme demografskih promjena.
Istaknuto je da škole u manjim sredinama nisu samo obrazovne ustanove, nego i važna mjesta sigurnosti, okupljanja te ostanka obitelji.
Događaj su organizirali predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara i Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH, na čelu s prof. Zoranom Tomićem.
Bradara je naglasila da male prigradske škole mogu imati veliku budućnost, osobito ako razviju modele cjelodnevnog ili produženog boravka.
Takav pristup, istaknuto je, djeci osigurava sigurno i poticajno okruženje, roditeljima olakšava svakodnevne obveze, a školama daje novu funkciju i dodatnu vrijednost.
Tomić je istaknuo kako opstanak škola treba promatrati u širem kontekstu razvoja lokalne zajednice. Naglasio je da su djeca ondje gdje dolaze i ostaju obitelji, a obitelji ostaju tamo gdje postoje vrtići, škole, ustanove i konkretna podrška svakodnevnom životu.
Ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanske županije Bojan Domić istaknuo je da je Lepenica odabrana zbog interesa lokalne zajednice i uprave škole, uz poruku da cilj nije gašenje škola, nego stvaranje uvjeta da one rastu, razvijaju se i postanu mjesta preokreta negativnih trendova.
Ravnatelj OŠ Lepenica Goran Marković rekao je da je škola mala po broju učenika, ali velika po prostoru, kapacitetima i potencijalu.
Sudionici rasprave složili su se da se održivost škola ne smije mjeriti isključivo kroz proračunske troškove i broj učenika.
Načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak potvrdio je spremnost lokalne samouprave da podrži ovaj model, dok je gradonačelnica Pleternice Marija Šarić podijelila iskustva iz Republike Hrvatske, gdje ulaganja u obrazovanje, produženi boravak i potporu obiteljima pridonose razvoju lokalnih zajednica.
Stručni doprinos raspravi dali su i predstavnici zavoda iz Širokog Brijega i Mostara, Jadranka Bošnjak i Željko Ćorić, istaknuvši važnost prilagodbe pedagoških standarda stvarnim potrebama učenika, roditelja i škola.
Zaključeno je da budućnost prigradskih škola zahtijeva konkretne i dugoročne modele, uključujući pilot-projekt produženog ili cjelodnevnog boravka, anketiranje roditelja, analizu potreba te uključivanje općine, ministarstva, stručnih zavoda, škole i lokalne zajednice, priopćeno je iz Ureda predsjednice Federacije BiH.
