Nakon nedavnih izbora za Europski parlament, pred Europskom unijom stoji izazov imenovanja novog predsjednika Europske komisije i drugih povjerenika za različite politike. Za Bosnu i Hercegovinu najvažnija je politika proširenja, koja bi mogla doživjeti promjene u narednom razdoblju, izvještava Goran Kutle.
Rezultati izbora za Europski parlament sugeriraju da ne bi trebalo doći do drastičnih promjena u odlučivanju unutar EU, unatoč rastu desničarskih stranaka. No, određene politike mogle bi biti korigirane, a politika proširenja mogla bi biti na čekanju u nadolazećim mjesecima.
Dr. sc. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu ističe da će glavne struje u EU, uključujući demokršćane, socijaldemokrate i liberale, morati više paziti na želje i zahtjeve svog nacionalnog biračkog tijela.
"Ovi izbori su pokazali da ono nije tako kozmopolitsko i multikulturalno kako se čini," kazao je Žižić za RTV Herceg-Bosne.
Politolog Martin Mikulić smatra da će se EU prvo baviti pitanjem migracija, što će zahtijevati izmjene dosadašnjih politika. Također, očekuju se promjene u zelenim politikama i održivom razvoju.
"Dok se događa konsolidacija unutar EU, zemlje aspirantice, uključujući BiH, trebaju postići unutarnji konsenzus kako bi ispunile zahtjeve EU," dodaje Mikulić u izjavi za RTV Herceg-Bosne.
Kada se formiraju ključne europske institucije, uključujući Europsku komisiju, i kada se sazna koja će zemlja članica upravljati procesom proširenja, pitanje proširenja moglo bi ponovno doći na dnevni red. No, Žižić naglašava da proširenje neće biti prioritet, ali će EU nastojati čvrsto vezati zemlje kandidatkinje uz sebe, uključujući BiH.
Unatoč unutarnjim problemima unutar EU, zemlje kandidatkinje moraju provesti tražene reforme ako žele napredovati na putu prema članstvu. Mikulić ističe da, ukoliko bilo koja zemlja aspirantica ostvari osjetan napredak, to će naići na pozitivan signal iz EU. Međutim, stagnacija koja je prisutna na zapadnom Balkanu u proteklom desetljeću predstavlja ozbiljan problem.
Bosna i Hercegovina, suočena s političkim tenzijama i unutarnjim blokadama, mora premostiti ove izazove kako bi napredovala prema članstvu u EU. U protivnom, perspektiva ulaska u ovo odabrano europsko društvo ostaje neizvjesna.
"Ono što BiH i svaka zemlja aspirantica treba jest konsolidirati se unutar sebe i postići minimalan konsenzus kako bi se ostvarili zahtjevi koje je postavila EU," zaključuje Mikulić.
