– Na suđenju Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, optuženima za ratne zločine nad Hrvatima u Bugojnu tijekom 1993. godine, svjedoci Tužiteljstva Bosne i Hercegovine iznijeli su potresna svjedočanstva o odvođenju zarobljenika, teškim uvjetima zatočeništva i strahu koji je izazivao dolazak "crnog Mercedesa".
Meho Habib, jedan od svjedoka, prisjetio se kako je kao kuhar radio na Rostovu, gdje su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) neko vrijeme bili zatočeni. Naveo je da su zarobljenike na Rostovo doveli Dževad Mlaćo i Enes Handžić. Prema njegovim riječima, zarobljenici su dolazili u skupinama koje je predavala Vojna policija Armije BiH, a odvođeni su tijekom noći, najvjerojatnije pod kontrolom bugojanske policije.
Braniteljica Dževada Mlaće, Sabina Mehić, osporavala je vjerodostojnost svjedoka, ističući kako u ranijim izjavama nije spomenuo Mlaću u vezi s dovođenjem zarobljenika. Habib je odgovorio da se ranije bolje sjećao jer se sada nalazi na liječenju, no ostao je pri tvrdnji da je Mlaćo bio prisutan na Rostovu.
Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je na ranije svjedočenja koja potvrđuju prisutnost Mlaće i Handžića prilikom dovođenja zarobljenika. Podsjetio je i na činjenicu da je Handžić ranije osuđen na osam godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bugojnu.
Još jedan svjedok, Slaven Brajković, opisao je svoje zatočeništvo nakon što se 1993. predao Armiji BiH. Kazao je da je osam mjeseci bio zatvoren na nekoliko lokacija u Bugojnu, uključujući stadion, odakle su zarobljenici vođeni na prisilni rad na prvoj liniji bojišnice. Posebno je spomenuo "BH banku", gdje su zarobljenici odvođeni i nestajali.
"Sjećam se da je jedini zarobljenik koji se vratio iz 'BH banke' bio pretučen i izgledao je strašno", kazao je Brajković. Dodao je da je dolazak "crnog Mercedesa" na mjesta zatočenja unosio paniku među zarobljenike, jer bi oni koje bi odvezli rijetko kad bili viđeni ponovno.
Dževad Mlaćo, kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojno, optužen je da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok se Selmi Cikotiću, tadašnjem zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH, stavlja na teret da nije spriječio ni kaznio podređene pripadnike Armije BiH za počinjene zločine.
Suđenje u ovom predmetu nastavlja se 17. prosinca, a svjedočenja dodatno osvjetljavaju sudbinu Hrvata u Bugojnu tijekom ratnih godina, istaknuvši brutalnosti i strah koji su zarobljenici trpjeli.
U nastavku podsjećamo na gostovanje preživjelog bugojanskog logoraša i predsjednika Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslava Zelića u emisiji Kompas koncem siječnja. Zelić je tom prigodom, između ostaloga, istaknuo da mu zaista nije jasno zašto se glavnim akterima ne sudi za progon Hrvata Bugojna i za etničko čišćenje te da je očito da su Hrvati potpuno etnički očišćeni iz Bugojna.
